Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

U Prijedoru 32 hraniteljske porodice zbrinule 39 djece

BiH

prijedor (1)

Prijedorski Centar za socijalni rad u cilju što bolje i veće zaštite djece, koja se suočavaju sa raznim vidovima nasilja i zanemarivanja, aktivnost u proteklih nekoliko godina više usmjerio je ka promociji hraniteljskih porodica. Kao rezultat tog rada u ovom gradu su trenutno registrovane 32 porodice, u koje je zbrinuto 39 djece, izuzetih iz njihovih bioloških porodica.

U hraniteljske porodice zbrinuto je sedmoro djece više u odnosu na prošlu godinu, a među njima je trideset i jedno maloljetno i osam punoljetne djece.

Diplomirani socijalni radnik u Centru Danko Rauš, čiji je resor Zbrinjavanje u hraniteljske porodice i sprječavanje nasilja, izjavio je za Anadolu Agency (AA) da djecu izuzimaju iz bioloških porodica zbog nasilja u porodici, zlostavljanja i zanemarivanja.

Rekao je da bez jakih argumenata ne posežu za izuzimanjem djece iz bioloških porodica i zbrinjavaju ih u hraniteljske porodice dok roditelji ne ispune propisane uslove za njihov povratak.

Naveo je da je prije nekoliko mjeseci iz biološke porodice izuzet petomjesečni dječak, koji je u posljednjih nekoliko godina najmlađe dijete koje su udaljili od njegovih roditelja.

Mališan je najprije smješten u jednu hraniteljsku porodicu, međutim u Centru su procijenili da je za njega bolje da ga smjeste u Dom za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“ u Banjaluci.

“Razlog za njegovo izmještanje bilo je nasilje u porodici između bračnih supružnika, koje je između ostalog kulminiralo zapostavljanjem i zlostavljanjem djeteta. Najčešće se zanemarivalo. Dijete se nije kupalo, nije vođeno na vakcinisanje, na kontrole, spavalo je u neuslovnim prostorijama”, rekao je Rauš i naglasio da će ostati u Domu dok njegovi roditelji ne stvore uslove za njegov povratak.

Danko Rauš

On je napomenuo da među hraniteljskim porodicama ima i onih koji su u srodstvu sa porodicama, čiju djecu izuzimaju i kod njih ih zbrinjavaju.

Najčešće su to bake i djedovi djece, te ostali članovi uže porodice kod kojih su zbrinuti do završetka školovanja.

Rauš je naglasio da posebno brinu o tome da pri izuzimanja više djece iz jedne biološke porodice djecu ne razdvajaju, pa je tako u jednu hraniteljsku porodicu zbrinuto troje djece, dva brata i sestra, a u tri porodice po dvoje djece.

Prioritet želja da se pomogne 

Da bi zainteresovane porodice dobile status hraniteljskih moraju proći edukaciju koje organizuje Centar, ali moraju ispuniti neke uslove, da njihove porodične kuće moraju zadovoljavati uslove stanovanja, da je higijena na zadovoljavajućem nivou, da zbrinuto dijete ima svoju sobu u kojoj će boraviti, da je poznat kućni red, a pogotovo da niko u porodici nije osuđivan niti počinio neko krivično djelo.

Porodice koje ispune tražene uslove dobiju status hraniteljskih porodica na četiri godine, a u skladu sa „Pravilnikom o hraniteljstvu“ one mjesečno dobijaju za smještaj i brigu o djetetu novčanu naknadu u iznosu od oko 700 KM.

U Centru smatraju da je sadašnja teška situacija jedan od razloga što je dosta porodica zbog novčane naknade zainteresovano za status hraniteljske porodice i mišljenja su da ne bi ona trebala biti prioritetni motiv, već empatija i želja da se nekom pomogne.

“Neko postane hranitelj djeteta iz komšiluka. Kod dosta ljudi proradi empatija kad vidi da je dijete ugroženo u nekoj situaciji, onda se pojavi, dođe kod nas i kaže da želi da pomogne tom djetetu. Sprovedemo proceduru po „Pravilniku o hraniteljstvu“ i on na kraju postaje hranitelj”, kazao je Rauš.

On je istakao da veliku pažnju posvećuju tome da izuzeta djeca iz bioloških porodica ne zaborave svoj identitet.

“Mi kontinuirano radimo sa tom djecom i ostvarujemo kontakte sa biološkom porodicom i bez obzira što su oni izuzeti iz nje, organizujemo susrete sa roditeljima. Na kraju, krajeva, oni su njihovi roditelji i njima to niko ne može zabraniti”, rekao je on.

Prema njegovim riječima između mnogih hraniteljskih porodica i djece, koja su bila zbrinuta kod njih razvijaju se prisni, gotovo porodični odnosi pa oni i nakon njihovog odlaska ostaju u kontaktu.

Nastojali smo preko Centra za socijalni rad stupiti u kontakt sa nekim iz hraniteljskih porodica da čujemo i njihovu priču, međutim niko od njih nije pristao na to.

Gina Kragulj

Naveli su da se neki mediji nisu ponašali profesionalno, kršenjem novinarskog kodeksa objavili su identitet i fotografije pojedine djece i time u sadašnjem vremenu, gdje je vršnjačko nasilje sve izraženije i sve grublje, mogli ugroziti djete, jer se moglo susresti i sa tim vidom zlostavljanja.

Susret prerastao u rodbinski odnos 

Na istu temu ekipa AA razgovarala je sa Ginom Kragulj, čija je porodica prije 17 godina u zbrinula dva brata i sestru, izbjeglice iz Sanice.

Oni su se našli na ulici, jer su morali napustiti kuću u kojoj su privremeno stanovali, pošto je je vlasnik zatražio povrat imovine.

Jedan od braće i sestra bili su punoljetni, dok je drugi bio maloljetan. Njihov otac je poginuo u ratu, a majka im je umrla kad je mlađem sinu bilo 10 godina.

Stariji od braće se izgradnjom kuće u prijedorskom prigradskom naselju odselio, a u porodici Kragulj ostao je da živi mlađi brat, koji je sada apsolvent DIF-a na banjalučkom univerzitetu.

“Ponaša se prema meni kao da sam mu majka, zato što je već toliko godina sa nama i mi ga inače ne razdvajamo. Imam dva sina i on je treći. On je stalno sa nama”, kazala je ona i dodala da nije očekivala ni od koga zahvale, ni pohvale i objasnila da je želju da nekom pomogne donijela iz roditeljske kuće.

“Nije mi bilo ništa teško. Sad čekamo da on osnuje svoju porodicu, onda će nam biti još draže”, rekla je Kragulj.