U Sarajevu mladi zbog pušenja nargile padaju u komu

Takozvana nargila groznica zahvatila je BiH, a posebno njen glavni grad, što je u posljednje vrijeme imalo za posljedicu više slučajeva naglog gubljenja svijesti. To se dogodio u petak 15-godišnjakinji na Baščaršiji.
Djevojčica je pala nasred ceste i bila u 20-minutnoj komi, sve do dolaska liječnika. Prebačena je na Odjel psihijatrije zbog smetnji središnjeg živčanog sistema.

“Pušenje nargile, poznate i kao šiša, postalo je pomodni trend, posebno prisutan kod mlađih koji, izgleda, nisu svjesni štetnosti konzumiranja duhana s aromama različitog sušenog voća (jagoda, banana, ananas, kivi, kokos…). Primarna namjena nargile je da opusti, umiri, popravi raspoloženje. No, mladi danas nargilu konzumiraju bez mjere, nekada i više puta u jednom danu. Moram naglasiti da je jedna doza nargile, odnosno jednosatnog konzumiranja, ravna 20 duhanskih cigareta. Također, zbog konzumiranja nargile, javljaju se i učestale glavobolje, pomanjkanja koncentracije, bezvoljnost… Mladi postaju napeti, što nerijetko prelazi i u agresivnost, a čak su zabilježene i ozbiljne depresije. Posljedica svega može biti ovisnost o nargili. Treba je definirati kao zabranjenu supstancu za djecu i osobe do 18 godina te pojačati inspekcijski nadzor”, upozoravala je direktorica JU Zavoda za bolesti ovisnosti Sarajevo Nermana Mehić – Basara koja je u pitanje dovodila i higijensko održavanje ove orijentalne lule (eng. hookah).

Naime, u većini objekata je utvrđeno da zaposlenici nemaju znanje o održavanju higijene nargile kroz koju prolazi spoj ljepljive melase, vodene pare i zraka iz respiratornog trakta korisnika, te mogućoj štetnosti od korištenja. Nisu imali ni adekvatne uređaje za pranje nargila, jer pranje vodom nije dovoljno. Činjenica je da konzumiranje nargile kod više osoba stvara rizik od prenošenja tuberkuloze i hepatitisa.

“Problem je i što se ona može dopunjavati različitim ilegalnim supstancama. Nije rijetkost da se u nargilu stavlja kanabis i druge supstance koje se miješaju s ustaljenim sadržajem, pri čemu se brže razvija ovisnost”, navode iz ovog zavoda.

Ipak, bez obzira na mišljenja zdravstvenih stručnjaka, osobe različite starosne dobi svoje slobodno vrijeme, rado i često, provode u nekom od sarajevskih lokala pušeći nargilu. Većina vlasnika odgovorila je da je prodaja nargile jako unosan posao. Na pitanje koliko nargila dnevno naprave, odgovor je bio od 30 do 50 u zimskoj sezoni, dok ljeti i do triput više. Većina njih duhan nabavlja iz Dubaija, tvrdeći da je najbolji. Kažu da su oni dugogodišnji konzumenti nargile i da ne osjećaju nikakve posljedice, te da, osim nargile, gosti imaju velik izbor usluga i da je maloljetnicima zabranjeno konzumiranje.

Inače, riječ je o izumu Hindusa, koji je u Perziji dobio ime nargille (kokos), da bi se sredinom 16. stoljeća udomaćio u Turskoj te prenio i na Balkan.