Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

naša realnost

Vojnici u BiH u polovnim uniformama: “Hlače su mi od kolege koji je otišao u penziju”

Banja Luka: Vojna vježba “Brzi odgovor 21” oružanih snaga BiH i SAD na poligonu Manjača
22.05.2021., Centar za borbenu obuku OS BiH Manjaca, Banja Luka (BiH) – Zajednicka pokazna vjezba "Brzi odgovor 21" oruzanih snaga BiH i SAD odrzana je danas na poligonu Manjaca. Pokazna vjezba "Brzi odgovor 21" pocela je po uigranom scenariju ulaskom američkih helikoptera UH-60 "Black Hawk" iz sustava 1. brigade borbene avijacije Kopnene vojske SAD u zonu operacija uz kojih se iskrcao kombinovani vod pripadnika Bataljonske borbene grupe lake pjesadije Oruzanih snaga BiH i 2. bataljona 124. pjesadijskog puka Oruzanih snaga SAD. Na danasnji događaj su dosli su clanovi Predsedništva BiH Sefik Dzaferovic i Zeljko Komsic, Sifet Podzic ministar odbrane BiH, visoki zvaničnici Ambasade SAD-a u BiH, visoki predstavnici Komande Kopnene vojske SAD za Europu i Afriku (USAREUR-AF) kao i drugi visoki zvanicnici. Milorad Dodik, predsjedavajuci Predsjednistva BiH, i Zoran Tegeltija, predsjedavajuci Savjeta ministara BiH, nisu prisustovali vjezbi iako su pozvani od strane OS BiH.rrPhoto: Dejan Rakita/Pixsell

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je krajem 2022. sačinilo odluku o nabavci nove terenske odore. Raspisan je tender, a otvaranje ponuda je predviđeno za kraj januara

“Rezervnu uniformu nosimo kad su specijalne prilike, da izgledamo pristojno. Nove čizme dobio sam prije dvije godine. Tad sam dobio i hlače za posla, ali polovne. Nosio ih je kolega koji je otišao u penziju, a njemu su bile rezervne i bile su k'o nove. Sljedeće godine ja idem u penziju i možda će ih neko naslijediti.”

Ovako za Radio Slobodna Evropa govori jedan vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (BiH) čije ime i prezime poznato redakciji, ukazujući na problem sa nedostatkom uniformi.

Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) nedostaju nove uniforme nakon što su Sjedinjene Američke Države zaustavile dugogodišnje donacije.

Američka vlada je proteklih godina osiguravala potrebne količine odora kroz program “Financiranje stranih prijateljskih vojski” (FMF/FMS). Amerikanci su osigurali i korištenje autorskih prava na dizajn (boje i oblik “šara”), pa su vojnici u BiH nosili iste ili slične uniforme kao i dio američkih vojnika. Bosna i Hercegovina je ostatak kupovala.

Problem je nastao nakon što je američka vojska izbacila iz upotrebe tako dizajnirane uniforme.

Vlasti u BiH imale su dvije mogućnosti. Promijeniti vlastiti dizajn i zamoliti SAD da im osigura autorska prava na novi dizajn i donira dio uniformi što ovisi o dobroj volji te zemlje.

Druga mogućnost je da BiH zadrži postojeći ili napravi svoj novi dizajn i iz budžeta kupi odjeću za vojnike.

Ministarstvo odbrane BiH je zatražilo da se u budžetu za prošlu godinu za Oružane snage osigura dodatnih 200 miliona eura za modernizaciju, pored oko 150 miliona eura za plate, hranu i gorivo.

Prijedlog je u Predsjedništvu BiH odbio tadašnji član Milorad Dodik koji se godinama protivi povećanju budžeta za vojsku.

Oružane snage Bosne i Hercegovine broje oko 10.000 profesionalnih vojnika. Glavni komandant je tročlano Predsjedništvo BiH gdje se sve odluke moraju donositi jednoglasno.

Nema viška uniformi

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je krajem 2022. sačinilo odluku o nabavci nove terenske odore. Raspisan je tender, a otvaranje ponuda je predviđeno za kraj januara.

Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da trenutno nema nijedne uniforme koja je višak.

“Trenutno imamo dovoljno uniformi, ali nemamo nijednu viška. Raspisali smo međunarodni tender vrijedan oko 1,3 miliona maraka (oko 670.000 eura). Otvaranje ponuda predviđeno je do kraja mjeseca. Jako je važno da ovaj tender uspije. Ako ne uspije, bit će teška situacija”, kazao je Okolić za RSE.

Ministarstvo odbrane BiH je krajem 2022. sačinilo odluku o nabavci nove terenske odore.

Prema procjenama Ministarstva, na uniforme bi se u idućih deset godina trebalo uložiti oko 14,5 miliona eura ili oko 1,45 miliona eura godišnje.

Sifet Podžić, ministar odbrane BiH kazao je za RSE da će tražiti da se odluka stavi na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH održane 30. decembra 2022. Njegov prijedlog odbila je tehnička državna vlada na čijem čelu je Zoran Tegeltija, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

SNSD, na čijem čelu je Milorad Dodik, godinama se protivi povećanju budžeta za vojsku, a najavljivali su i “vraćanje nadležnosti” s države na entitet Republika Srpska, raspuštanje zajedničke vojske i formiranje entitetske vojske.

Prijedlog je odbijen i u budžetu za 2022. godinu je za modernizaciju odobreno oko milion eura.

“Nije to toliko loše kad znamo kakva je politička i ekonomska situacija u BiH. U više navrata smo tražili da se obnove uniforme i oprema. Vjerujem da će nove vlasti imati više razumijevanja”, kazao je za RSE Uzeir Šandal, predsjednik Sindikalne organizacije Ministarstva odbrane BiH. Novo Vijeće ministara BiH nakon izbora 2. oktobra nije formirano, a zasad je samo Borjana Krišto imenovana za mandatarku.

Ovisni o donacijama

U budžetu BiH pojedinačno najveća stavka su troškovi Ministarstva odbrane. Prosječan godišnji vojni budžet iznosio je oko 143 miliona eura u posljednjih pet godina.

Od tog iznosa, oko 92 miliona eura troši se na plaće.

Više od 25 miliona eura namijenjeno je za smještaj i putne troškove vojnika i civilnih uposlenika, budući da veliki broj njih ne spava u kasarnama, već iznajmljuje stanove ili putuje na posao.

Ostatak novca odnosi se na “tekuće troškove”, odnosno hranu za vojnike, goriva za vozila i zagrijavanje kasarni i slično. Za kupovinu nove opreme šta ostane.

U kakvom su stanju Oružane snage BiH govori posljednji objavljeni izvještaj parlamentarnog vojnog povjerenika za 2021. godinu, prema kojemu je ispravno samo 11 posto teretnih i 50 posto putničkih vozila.

Što se tiče borbenih vozila, ispravno je oko 50 oklopnjaka, te šest tenkova M60, koji su, također, američka donacija s kraja 1990-ih i početka 2000-ih godina. Prosječna starost navedenih vozila je 40 godina.

Ispravna su tri od četiri helikoptera koje je SAD donirao 2021. godine, a BiH nema borbene avione, dronove i slične letjelice.

Od 2017. godine, kad je usvojen dokument Pregled obrane i dokument o modernizaciji Oružanih snaga BiH do danas iz budžeta BiH za modernizaciju su izdvojena samo sredstva osigurana kroz unutarnju preraspodjelu novca u Ministarstvu obrane BiH.

Ostatak su donacije opreme, najviše iz SAD-a, Velike Britanije i Turske, ali i iz Kine.

Amerikanci su, naprimjer, krajem 2021. donirali četiri nova helikoptera, vrijedna oko 38,5 miliona dolara.

Dodatno su iste godine izdvojili 500.000 dolara za izgradnju centra za cyber-sigurnost. SAD su u julu donirale i 21 vozilo Humvee čija je ukupna vrijednost 26 miliona dolara.

Vašington je najavio da će tokom 2023. godine donirati BiH napredne simulatore vožnji helikoptera vrijedne 12 miliona dolara, te dva nova helikoptera vrijedna 23 miliona dolara.

BiH u Akcijskom planu za članstvo u NATO

BiH je formalno u Akcijskom planu za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), a pravila NATO-a nalažu izdvajanja za vojsku u iznosu od dva posto bruto državnog proizvoda (BDP).

Prema tom pravilu, ako je prosječan godišnji BDP u BiH oko 22 milijarde eura, ova zemlja bi za vojsku trebala izdvajati oko 440 miliona eura ili tri puta više nego što trenutno izdvaja.

Oružane snage BiH formirane su 2005. godine spajanjem Vojske Federacije BiH, koju su činile Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane, sa Vojskom RS-a.

Njihovom formiranju prethodila je reforma odbrane u BiH koja je provedena 2004. godine. Tada su ukinuta entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske (Vojska RS-a i Vojska FBiH).

Više od 400.000 vojnika u tri vojske, za kratko vrijeme je raspušteno i formirana je profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika koliko ih je približno i danas.