Zaduživanje kod banaka je posljednji ekser u kovčeg BiH?

Najave kako će se Vlada Federacije, ali i Vlada Republike Srpske, zaduživati kod komercijalnih banaka mogle bi biti posljednji čavao u lijes BiH, odnosno njezin potpuni bankrot.

“Grčki scenarij” uopće nije tako daleko kako mnogi navode, jer notorna je činjenica kako zbog nemara, kriminala, neznanja i korupcije naših vlasti ne možemo preživjeti bez zaduživanja.

Zbog dugogodišnje neozbiljnosti i nespremnosti na bilo kakve reforme, međunarodne financijske institucije, poput MMF-a, uskratile su nam novac koji smo dobivali pod koliko-toliko povoljnim uvjetima. Sve to ugrožava socijalnu sliku BiH, budžeti su prazni pa ne treba sumnjati kako će naši političari posegnuti i za zaduženjem kod komercijalnih banaka, što je prema brojnim ekonomistima ravno samoubistvu s obzirom na visoke kamatne stope koje ove banke nude. Ipak su iduće godine izbori pa se mora paziti na birače.

Finansijska provalija

Naime, nakon što je MMF jasno rekao “ne” novoj tranši bez provođenja reformi, postalo je jasno kako će nedostajat novca. Točnije, Federaciji će nedostaje oko 200 miliona maraka, dok će Republika Srpska biti “kratka” za oko 100 miliona maraka.

Kako sve to nije najsretnije rješenje, dao je naslutiti i Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, koji je prigodom nedavnog izlaganja problematike oko “reformske agende” pred parlamentarnim povjerenstvom kazao kako je “država protiv zaduženja kod komercijalnih banaka”.

Iz ovog jasno je u kakvoj se situaciji zemlja nalazi trenutno, kada će ogromna većina naših političara ići na višednevne odmore u neka od luksuznih ljetovališta, ne mareći previše za situaciju u zemlji.

Ako govorimo već o zaduženjima, i to konkretno na unutarnjem tržištu, ona su na dan 31. decembra 2014. godine iznosila gotovo 3,3 milijarde maraka, a s obzirom na najave taj dug će na kraju tekuće godine biti i veći. U strukturi unutarnjeg duga Federacija sudjeluje s 33,63 posto, Republika Srpska 65,74 posto te Brčko Distrikt s 0,63 posto.

Vanjski dug

Nadalje, na isti dan, dakle 31. prosinca prošle godine, ukupan vanjski dug naše zemlje iznosio je više od 8,2 milijarde maraka te je u odnosu na 31. decembra 2013., narastao za 809,4 miliona maraka, odnosno 10,93 posto.

– Navedeno povećanje zaduženosti tokom 2014. rezultat je angažiranja odobrenih kreditnih sredstava u iznosu od oko 1,134 miliona maraka (MMF oko 468 miliona maraka, EIB oko 282 miliona maraka, EBRD oko 148 miliona maraka, IBRD oko 85 miliona maraka, itd.), umanjenih za iznos plaćenih glavnica uz korekciju dijela koji se odnosi na tečajne razlike u promatranom razdoblju, navodi se u analizi koju je uradilo Ministarstvo financija i trezora BiH.

Nadalje, navodi se kako u razdoblju 1. januara do 21. decembra 2014., dospjele obveze po vanjskom državnom dugu servisirane su redovito, u ukupnom iznosu od 760,92 miliona maraka, od čega na otplatu glavnice se odnosi 659,82 miliona maraka ili 86,71 posto, na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 101,10 miliona maraka ili 13,29 maraka.

Samo iz ovih brojki jasno je koliko smo se morali ranijih godina zaduživati pa nam sve dolazi na naplatu, koju jedva uspijevamo servisirati.

Napomenimo i to kako u ukupnom ostvarenom iznosu servisiranih obveza u promatranom razdoblju, Federacija je sudjelovala s 494,29 miliona maraka (64,96 posto), Republika Srpska s 261,06 miliona maraka (34,31posto), Brčko Distrikt s 1,52 miliona maraka (0,20 posto) te Institucije BiH s 4,05 miliona maraka (0,53 posto).