BiH

Žurnal

Zapošljavanje u Centru Salakovac: Dvojica dugogodišnjih radnika za Ministarstvo su spoljni saradnici

18/01/2021

Btno je napomenuti da su u Centru Salakovac, po toj sistematizaciji, već otpuštena dva radnika i to higijeničara, dok su Macanović i Rizvanović zamijenjeni dvojicom novih uposlenika

Ombudsmeni za ljudska prava BiH kažu da se ne mogu upuštati u ocjenu da li je u slučaju dvojice, sad već bivših radnika Izbjegličko-prihvatnog centra Salakovac Alena Macića i Zlatka Rizvanovića, došlo do kršenja prava s obzirom na to da nije proveden postupak istraživanja na osnovu kojeg bi se moglo odlučivati o osnovanosti ili neosnovanosti zahtjeva, piše Žurnal.

Otpušteni pred Novu godinu

Žurnal je, podsjetimo, 31. decembra objavio priču sa Macićem i Rizvanovićem koji su na obezbjeđenju Centra radili 20, odnosno devet godina. Međutim, nakon posljednje konkursne procedure na njihova mjesta su zaposlene druge dvije osobe. Otpušteni radnici tvrde da je za sve kriv aktuelni ministar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić, koji je na njihova radna mjesta doveo svoje ljude.

Ombudsmeni podsjećaju da je zaključivanje ugovora o radu na nivou institucija BiH regulisano odredbama Zakona o radu u institucijama BiH. Također, podsjećaju da se ugovor o radu može zaključiti na neodređeno ili određeno vrijeme.

“Osim ako Zakonom nije drugačije regulisano, ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme, za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog zaposlenika, može se zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a najduže dvije godine”, naglašavaju ombudsmeni u svom odgovoru.

Dalje kažu da “ako zaposlenik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prešutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatraće se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme”.

“Izuzetno od odredaba stava 4. ovog člana radni odnos na određeno vrijeme na poslovima vezanim za mandat izabranog funkcionera ili nosioca izvršnih funkcija u institucijama BiH može se zasnivati na period duži od dvije godine, a najviše do isteka mandata izabranog nosioca izvršnih funkcija”, dodali su iz Institucije ombudsmena BiH.

Napominju da ugovor o djelu treba razlikovati od ugovora o radu.

“Pitanje zaključivanja ugovora o djelu regulirano je odredbama Zakona o obligacionim odnosima i to član 600., koji glasi: Ugovorom o djelu poslenik (preduzimač, izvođač radova) obavezuje se da obavi određeni posao, kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu”.

Pomenutim ugovorom omogućava se poslodavcu – naručitelju koji vodeći se sistematizacijom radnih mjesta, ne može za izvršenje određenog posla angažirati svoje radnike, da angažira osobu koja će raditi konkretan posao koji se može okarakterisati kao ‘’djelo’’.

“Angažovanje druge osobe po osnovu ugovora o djelu za obavljanje poslova koji su predviđeni u pravilniku o radu i predstavljaju opis određenog radnog mjesta kod poslodavca, mogao bi se smatrati spornim, u slučaju provođenja inspekcijskog nadzora”, napomenuli su ombudsmeni.

Nisu uposlenici, već spoljni saradnici

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice kažu da „lica koja su se obratila medijima nisu uposlenici, nego se radi o spoljnim saradnicima s kojima se zaključuje ugovor o djelu, a koji se zaključuje sa aplikantima koji su prošli selekciju javnog poziva kao najuspješniji kandidati i koje je kao takva Komisija za sprovođenje javnog poziva predložila ministru”.

Ovo je njihov odgovor na naše pitanje zbog čega su uposlenici Macić i Rizvanović koji su na obezbjeđenju Centra Salakovac radili 20, odnosno devet godina zamijenjeni drugim osobama, koje nemaju iskustvo rada u Centru.

Iz Ministarstva tvrde da javni poziv osigurava transparentnost i jednak tretman svih aplikanata, uz pojašnjenje da se nije radilo o “konkursu” nego javnom pozivu za angažman spoljnih saradnika.

“To znači da se ne radi o “radnom mjestu”, nego obavljanju određene vrste posla po osnovu ugovora o djelu u ograničenom vremenskom trajanju (na godinu maksimalno)”, dodali su.

Sredstva za angažman “spoljnih saradnika” ne osiguravaju se iz budžeta institucija, nego ih osigurava UNHCR, koji je ove godine donio odluku da snosi troškove za 12 osoba, umjesto dosadašnjih 14.

“Zbog limitiranog finansijskog okvira došlo je do odabira 12 spoljnih saradnika s kojima se zaključuje ugovor o djelu. Ranijih godina je bilo 18 lica, a prošle godine 14, te je vidljiva tendencija smanjenja troškova za ugovore od UNHCR-a”, tvrde u Ministarstvu, dodavši da oni u Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac imaju jednog zaposlenog državnog službenika koji je primljen na osnovu javnog konkursa, u skladu sa okvirima koje predviđa sistematizacija radnih mjesta.

No, bitno je napomenuti da su u Centru Salakovac, po toj sistematizaciji, već otpuštena dva radnika i to higijeničara, dok su Macanović i Rizvanović zamijenjeni dvojicom novih uposlenika koji su primljeni na njihova radna mjesta.

Da je ovoj dvojici radnika učinjena nepravda u jednu ruku je priznao i član Komisije i uposlenik Ministarstva Adnan Čakalović koji je u prvom telefonskom razgovoru novinarki Žurnala (prije nego je uputio prijetnje) poručio da ovu priču ne čačka, te da Ministarstvo treba pitati zbog čega ove ljude nisu stavili u legalan sistem države. Čakalović je, također, naveo da svaki ministar dovodi svoje ljude, te da smo u takvoj državi da je on “dva Bošnjaka zamijenio sa dva Srbina”.

Također je naveo da je Komisija uradila sve po Zakonu.

Tražili smo komentar od ministra, ali su nam iz njegovog Kabineta odgovorili da “ne mogu komentarisati paušalne tvrdnje člana Komisije”, ali nisu propustili da nas podsjete da je on u izjavio kazao da je “sve urađeno po zakonu”.

Odgovor UNHCR-a

Iz UNHCR-a, agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice, za Žurnal kažu da će se informirati o svim ovim navodima kako bi razumjeli okolnosti koje stoje iza njih.

Također su naveli da podržavaju vlasti BiH u pružanju dostojanstvenog smještaja tražiocima azila, kao i ranjivim priznatim izbjeglicama do iznalaženja održivih rješenja za njihov smještaj i integraciju.

„U tu svrhu, UNHCR redovno zaključuje godišnji partnerski sporazum sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje Prihvatnog centra za izbjeglice Salakovac kod Mostara. U okviru tog sporazuma, Ministarstvo i UNHCR su nezavisni partneri koji potpuno ravnopravno sarađuju tako da UNHCR nema ovlasti da donosi bilo kakve odluke u ime MLJPI, uključujući i one koje se tiču osoblja angažovanog na zajedničkom projektu“, kažu iz UNHCR-a.

Dodali su da u BiH poostoje mehanizmi putem kojih osobe koje smatraju da su njihova prava, uključujući i ona u oblasti rada, povrijeđena mogu potražiti adekvatnu pravnu zaštitu.

Novi uposlenik već dao otkaz?

Žurnal je iz svojih izvora dobio informaciju da je jedan od novih uposlenika Izbjegličko-prihvatnog centra Salakovac, koji bi trebao raditi na obezbjeđenju objekta, izjavio da pod ovakvim uslovima ne želi to radno mjesto.

Komentari

Autor: Dino Cviko (Žurnal)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.