Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

krajem prošle godine

Zašto je vlast USK iznenađena: Izgradnja pritvora za migrante davno je najavljena

migranti-zurnal

Izgradnja pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa uzburkala je javnost u Unsko-sanskom kantonu

Iako vlasti u Unsko-sanskom kantonu niko ništa nije pitao, otvaranje pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa u Bihaću najavljeno je krajem prošle godine, prilikom posjete europskog komesara za proširenje Olivéra Várhelyija. On je tada jasno naveo da Europska unija očekuje od BiH da čuva njene granice, tako što će finansirati deportacije i gradnju „objekata za zadržavanje“ jer „lažni tražioci azila moraju biti pritvoreni“, piše Žurnal.

Izgradnja pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa uzburkala je javnost u Unsko-sanskom kantonu. Od gradske do kantonalne vlasti svi su ubjeđivali javnost da ne znaju o čemu se radi, te da njih niko od nadležnih institucija niti je obavijestio niti tražio dozvolu za izgradnju.

“U Privremenom prihvatnom centru na Lipi uz očigledno, Vašu saglasnost i u tajnosti od nas, otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica u koju se prema našim informacijama, a koje ste nam prešutjeli, smještaju oni migranti kojima se zabranjuje kretanje i pod prismotrom su. Sve ovo ukazuje na to koja kategorija i struktura migranata se sa zapada dovodi u USK”, naveo je premijer USK Mustafa Ružnić u otvorenom pismu ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi.

Izgradnja pritvorske jedinici u kampu Lipa najavljena je krajem prošle godine prilikom posjete evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija. Nakon sastanka sa tadašnjim ministrom sigurnosti Selmom Cikotićem, Várhelyi je jasno rekao čemu će služiti pritvorska jedinica te da će njenu izgradnju finansirati EU.

“Objekte za zadržavanje u Lipi i regionu moramo držati pod kontrolom, što znači da lažni tražioci azila moraju biti pritvoreni dok se ne vrate u zemlju porijekla”, reći će krajem prošle godine Várhelyi.

Tada najavljeni “pilot projekti” za BiH i Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) vrijedni oko milion eura imali su samo jedan cilj – da se spriječi dolazak migranata na teritoriju Europske unije. Pola miliona eura namijenjeno je “za podršku dobrovoljnom i nedobrovoljnom povratku” migranata u njihove matične zemlje, a pola miliona za “objekte za zadržavanje” u kampu Lipa.

Tada su iz ministarstva sigurnosti BiH ubjeđivali javnost da se broj migranata drastično smanjio, dok su u isto vrijeme zvaničnici Europske unije najavljivali novi val migranata. Zbog toga su krajem prošle godine najavili i povećanje fondova za zapadni Balkan za 60 posto, odnosno na više od 350 miliona eura do 2024. godine.

„Suprotno medijskim navodima, ovaj objekat će obezbijediti sigurnost i visoke standarde za osobe koje bi u tom prostoru trebalo da borave zadržane do 72 sata, dok čekaju da budu prebačene u Imigracioni centar u Lukavici”, naveli su u odgovoru za N1 televiziju iz Kancelarije Europske unije u BiH, nakon što je aktuelizirana priča o izgradnji pritvorske jedinice.

Imigracioni centar u Lukavici je specijalizirana ustanova za prihvat i smještaj stranaca kojima je odlukom nadležnog organa u Bosni i Hercegovini određena mjera stavljanja pod nadzor ili su ih nadležne agencije proglasile prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH.

Sudeći po logici Europske unije, Bosna i Hercegovina pritvorske jedinice za migrante ne treba graditi na granici sa Srbijom gdje većina migranata, nesmetano, ulazi u BiH, već u Bihaću kada oni pređu s jednog kraja države na drugi.

“Efikasna i humana politika povratka za one koji ne ispunjavaju uslove za međunarodnu zaštitu je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da oni koji ispunjavaju uslove mogu uživati blagovremenu procjenu njihovih zahtjeva, ali i da bi se održao kredibilitet i povjerenje javnosti u sistem azila”, naveli su u odgovoru televiziji N1 iz Kancelarije EU.

Koliko je humana i efikasna politika EU prema migrantima pokazuju i novi izvještaji mreže lokalnih organizacija Border Violence Monitoring Networka koje dokumentuju nezakonita djelovanja policijskih agencija. Krajem marta, ova organizacija objavila je saopštenje za javnost u kojem navode da je hrvatska policija započela novu zabrinjavajuću praksu masovnog presretanja, zatvaranja i protjerivanja migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Migranti su opisali da su ih hrvatski policajci satima držali u podrumskim prostorijama nalik na zatvor bez pristupa hrani i vodi, nakon čega im policija izdaje Rješenje o protjerivanju u BiH. Također su naveli da su bili prisiljeni potpisati dokumente na jeziku koji nisu razumjeli, te da nisu dobili mogućnost ulaganja žalbe na postupak, što predviđa međunarodno pravo, ali i hrvatski Pravilnik o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku protjerivanja stranaca.

“Držali su nas u nekakvoj podrumskoj prostoriji bez ikakvog objašnjenja. Nismo znali što potpisujemo niti što će kasnije biti s nama. Tražili smo pomoć za djecu, barem mlijeko i pelene za najmanje, ali ni to nismo dobili. Nakon što smo više puta izjavili da su nam djeca gladna, dobili smo kruh i vodu. Tamo smo dva dana spavali na podu prije nego što su nas prebacili u drugi objekt,” rekao je jedan od članova zatočene obitelji navodi se u saopštenju Border Violence Monitoring Networka.

Godinama unazad mogli smo se uvjeriti kako Europska unija, prije svega Hrvatska, migrantima nije ni pružila priliku za traženje azila.

Na vanjskim granicama Europske unije policija je izbjeglice i migrante tukla, skidala im i palila odjeću, uzimala novac i telefone, uništavala stvari, držali ih zatvorene po garažama i kontejnerima bez pristupa hrani, vodi i toaletu, pucala i puštala pse na njih.
Početkom oktobra prošle godine, potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Skinas bio je u dvodnevnoj posjeti Srbiji prilikom koje je potpisan „novi paket pomoći u oblasti migracija“ u vrijednosti 57,25 miliona eura.

“Od 2015. godine EU je donirala više od 160 miliona eura kako bi podigla naše kapacitete za zaštitu granica, sprečavanje iregularnih migracija i upravljanje migracijama. Sa ovim novim paketom, uz još neke najave, ta pomoć će ubrzo narasti na 200 miliona eura”, poručila je tada premijerka Srbije Ana Brnabić.

Bez obzira na milione eura doniranih za „dizanje kapaciteta za zaštitu srbijanskih granica“ migranti su bez ikakvih problema prelazili i još uvijek prelaze granice Srbije.

Tu činjenicu potvrdila je prošle godine premijerka Brnabić kada je nakon sastanka sa potpredsjednikom Evropske komisije navela „da u Srbiji danas ima duplo više migranata nego u istom periodu prošle godine.“

Što se tiče vanjskih granica, EU izvještaji nevladinih organizacije i dalje pokazuju da se nelegalni “pushbackovi”, nasilje i ponižavanje migranata na granicama Europske unije od strane policije dešava svakodnevno. Većina ovih izbjeglica nemaju priliku zatražiti azil u tim zemljama tako da niko ne utvrđuje da li su „lažni tražioci azila“.