BiH

Predmet formiran 2016.

Zašto još niko nije odgovarao za neprovedene odluke Ustavnog suda BiH?

18/01/2021
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Do ovog momentu nije izvršeno 14 odluka, od toga pet u Parlamentarnoj skupštini. Tužilaštvo BiH predmet formiralo 2016. godine

Iako je neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH krivično djelo te je po Krivičnom zakonu kažnjivo zavorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, do sada još niko nije odgovarao za niz neprovedenih presuda ovog suda.

Piše: A. DUČIĆ

Iz Ustavnog suda BiH za Fokus.ba su potvrdili da do ovog momenta nije izvršeno 14 presuda odnosno odluka ove najviše sudske instance.

-Ustavni sud ne raspolaže relevantnim informacijama u vezi procesuiranja odgovornih osoba od Tužilaštva BiH u vezi neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH. U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama, Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka suda nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke. To rješenje se dostavlja nadležnom tužiocu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Ustavni sud (član 72. stav 6. Pravila Ustavnog suda BiH) – pojašnjeno nam je u Ustavnom sudu.

Treba podsjetiti da je Tužilaštvo BiH još 2016. formiralo predmet koji se odnosi na neizvršenje presuda Ustavnog suda BiH. Nakon toga došlo je i do saslušanja niza zvaničnika no bez ikakvog pravosudnog epiloga.

Prema informacijama koje su nam predočene, pet odluka Ustavnog suda nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, a dvije Federalni parlament. Još sedam odluka nisu izvršili Kantonalni sud u Mostaru, Općinski sud u Širokom Brijegu, Općina Široki Brijeg, Općina Trebinje, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, odsjek Banja Luka, te Osnovni sud u Doboju.

Kada je riječ o odlukama koje nije provela Parlamentarna skupština BiH, neke od njih čak datiraju iz 2013. godine.

Tako nije ni provedena odluka U-7/12 koja je donesena 30. januara 2013. Ustavni sud je navedenom odlukom utvrdio da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH nije u skladu Ustavom BiH jer ne sadrži odredbe u pogledu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života.

Nije provedena ni odluka U-29/13 od 28. marta 2014. godine, Ustavni sud je navedenom odlukom utvrdio da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH zbog toga što ne sadrži odredbe o naknadama na ime troškova smještaja u toku rada nije u skladu s odredbama Ustava BiH.

Prema neprovedenoj odluci U-23/14 od 1. decembra 2016. godine Ustavni sud je djelimično je usvojio zahtjev Bože Ljubića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona BiH prema kojem „svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“

Neprovedena je i odluka Ustavnog suda U-6/16 od 6. jula 2017. godine prema kojoj je ovaj sud usvojio zahtjev Borjane Krišto, tadašnje druge zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma za ocjenu ustavnosti člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima BiH). Tom odlukom je utvrđeno da odredba člana 114. ovog zakona nije u skladu s Ustavom. Ona, kao takva, kaže se, dopušta različito tumačenje vezano za donošenje mjere suspenzije policijskog službenika i njeno trajanje, kako policijskim službenicima tako i disciplinskoj komisiji koja izriče disciplinske sankcije i rukovodiocu koji je prema zakonu odgovoran za donošenje odluke o suspenziji.

Još jedna odluka po zahtjevu Borjane Krišto nije implementirana i to odluka U-21/16 od 1. juna 2017. godine za ocjenu ustavnosti odredaba člana 78. st. 3, 4. i 5. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH. Zakon je predvidio da se s ciljem izvršavanja zadataka Agencije mogu odrediti mjere praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenja komunikacija putem telekomunikacionih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretresa imovine bez pristanka vlasnika ili lica koje privremeno zauzima tu imovinu. 21. Ustavni sud nalazi da odluka da se odrede ove mjere dovodi do miješanja u pravo pojedinca iz člana 8. Evropske konvencije.

Također, zakonodavac je bio odredio da u slučaju da generalni direktor Agencije ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istraživanje o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese. Nije precizirano u kojim slučajevima će sudija odobriti produženje važnosti naloga, prema mišljenju Ustavnog suda, mjere tajnog prikupljanja podataka bi morao odobriti sud ili nesudski organ koji je dovoljno nezavisan od izvršne vlasti.

Federalni parlament nije izvršio odluku U-15/11 od 30. marta 2012. kojom je utvrdio da da odredba člana 39.e st. 3. i 4. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje naknade nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Nije provedena ni odluka U-20/16 od 30. marta 2017. kojom je utvrđeno da odredba člana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

U “AP” predmetima ostalo je neizvršeno 7 odluka i to: AP-602/04, AP-912/06, AP-3125/08, AP-3744/09, AP-861/10, AP-2307/17 i AP-428/18. U svim ovim predmetima je doneseno rješenje o neizvršenju.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.