Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

američki predsjednik

Biden upozorio da će svaki upad ruskih trupa u Ukrajinu biti smatran invazijom

2

Alarmi širom prijestolnica Zapada oglasili su se zbog opasnosti od novog velikog sukoba nakon što je Rusija okupila oko 127.000 vojnika duž ukrajinske granice i rasporedila snage u Bjelorusiji za, kako navode Moskva i Minsk, vanredne vojne vježbe

Sjedinjene Države su jasno stavile do znanja predsjedniku Vladimiru Putinu da će svaki ulazak ruskih trupa na ukrajinsku teritoriju biti smatran kao “invazija”, rekao je američki predsjednik Joe Biden 20. januara.

“Bio sam potpuno jasan sa predsjednikom Putinom. Ako grupa ruskih jedinica, kakve god one bile, pređe ukrajinsku teritoriju – to je invazija”, rekao je Biden novinarima u Bijeloj kući, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Alarmi širom prijestolnica Zapada oglasili su se zbog opasnosti od novog velikog sukoba nakon što je Rusija okupila oko 127.000 vojnika duž ukrajinske granice i rasporedila snage u Bjelorusiji za, kako navode Moskva i Minsk, vanredne vojne vježbe.

Svaka invazija bi naišla na “ozbiljan i koordinisan” ekonomski odgovor o kojem je detaljno razmotreno sa saveznicima SAD-a, rekao je Biden, “a što je i vrlo jasno izloženo predsjedniku Putinu”.

“Ali nema sumnje, neka uopšte ne bude sumnje da će Rusija platiti visoku cijenu ako Putin napravi ovaj korak”, dodao je.

Bidenovo upozorenje je stiglo ubrzo nakon što su se američki državni sekretar Antony Blinken i glavni saveznici Washingtona u Evropi sastali u Berlinu 20. januara kako bi razgovarali o ukrajinskoj krizi, budući da raste zabrinutost da je gomilanje ruskih trupa na granici s Ukrajinom mogući uvod u napad.

Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici će nastupiti jedinstveno ako Rusija bude dalje djelovala protiv Ukrajine, rekao je Blinken novinarima poslije sastanaka sa njemačkim zvaničnicima 20. januara.

Blinken je, govoreći sa njemačkom ministricom vanjskih Annalenom Baerbock, rekao da će Moskva dočekati “brz… ozbiljan” jedinstven odgovor ako njene snage pređu u Ukrajinu.

“Bili smo vrlo jasni sve vrijeme. Ukoliko se bilo koje ruske vojne snage budu kretale preko ukrajinske granice i počine nove akte agresije protiv Ukrajine, to će naići na brzu, oštru reakciju Sjedinjenih Država i naših saveznika i partnera”, rekao je Blinken novinarima u Berlinu.

Govoreći na pres-konferenciji sa Blinkenom, ministrica Baerbock je rekla da ministri “pozivaju Rusiju da preduzme korake ka deeskalaciji” situacije.

“Svaki dalji agresivni stav, svaka dalja agresija, imali bi teške posljedice”, kazala je Baerbock.

Sastanak saveznika dolazi dan prije nego što Blinken krene u Ženevu na razgovore s ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom.

U jeku tenzija, američki državni sekretar je 19. januara posjetio Ukrajinu kako bi vlasti u Kijevu uvjerio da imaju podršku Zapada.

Rusija optužuje Zapad da planira ‘provokacije’ u Ukrajini
Rusija je optužila Zapad da osmišljava provokacije u Ukrajini dok istovremeno okrivljuje Moskvu za planiranje invazije na tu zemlju.

Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova rekla je 20. januara da su ukrajinske i tvrdnje Zapada o skorom ruskom napadu na Ukrajinu “zavjesa za pripremanje njihovih provokacija velikih razmjera, uključujući one vojnog karaktera”.

“One (provokacije) mogu imati krajnje tragične posljedice po regionalnu i globalnu sigurnost”, kazala je Zaharova.

Navela je da je Velika Britanija prethodnih dana vojnim avionima slala naoružanje Ukrajini, ocijenivši da Kijev zbog vojne pomoći Zapada misli da ima “odrešene ruke za vojnu operaciju u Donbasu”, oblasti na istoku Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista.

U ratu u Donbasu, koji je trajao skoro osam godina protiv ukrajinskih snaga, ubijeno je više od 14.000 ljudi.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi prijetnja SAD-a o mogućem isključenju Rusije iz globalnog bankarskog sistema mogla podstaći “jastrebove” u Ukrajini da upotrebe silu radi povratka kontrole nad teritorijama na istoku zemlje.

“To bi moglo da usadi lažne nade u usijane glave nekih predstavnika ukrajinskog rukovodstva koji bi mogli odlučiti da obnove građanski rat u svojoj zemlji”, kazao je Peskov novinarima.

Ukrajina je ove sedmice izvijestila da je od Velike Britanije dobila protivtenkovske projektile i odbacila tvrdnje Moskve da planira ofanzivu sa ciljem povratka kontrole nad oblastima na istoku.

Ukrajinska vlada, SAD i druge članice NATO-a izražavaju snažnu zabrinutost posljednjih sedmica zbog nagomilavanja ruskih vojnika u blizini Ukrajine.

Moskva uporno negira da planira ofanzivu na Ukrajinu, ali je zatražila garancije da se NATO neće širiti na tu zemlju i druge bivše sovjetske republike, da neće raspoređivati oružje na tim teritorijama i da će prestati izvoditi vojne vježbe u blizini ruske granice.

Washington i njegovi saveznici odlučno su odbacili zahtjeve Moskve na prošlosedmičnim pregovorima, ali su ostavili otvorena vrata za dalje razgovore o kontroli naoružanja i mjerama za izgradnju povjerenja.

Reakcija EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je rekla 20. januara da će Evropska unija odgovoriti snažnim ekonomskim i finansijskim sankcijama u slučaju daljih napada na Ukrajinu.

“Ukoliko se situacija pogorša, ukoliko dođe do bilo kakvih daljih napada na teritorijalni integritet Ukrajine, odgovorit ćemo snažnim ekonomskim i finansijskim sankcijama. Transatlantska zajednica je odlučna u ovome”, rekla je na otvaranju Svjetskog ekonomskog foruma.

Vojne vježbe Rusije
Agencija AP podsjeća da je Rusija poslala neodređeni broj vojnika sa dalekog istoka zemlje u svoju saveznicu Bjelorusiju, koja dijeli granicu s Ukrajinom, na veliku vojnu vježbu koja traje do 20. februara.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da bi Moskva mogla iskoristiti bjelorusku teritoriju za pokretanje potencijalne višestruke invazije.

Rusija je 20. januara najavila i velike pomorske vježbe u koje će biti uključeno 140 ratnih brodova i više od 60 aviona.

Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da će se vježba, koja će trajati do februara, biti izvedena i u primorskim vodama i u nekim udaljenijim područjima koja su “operativno važna”, uključujući Mediteran, sjeveroistočni Atlantik i Tihi okean.