Kijev: Bjelorusija bi ponovo mogla poslužiti kao baza za ruske napade na Ukrajinu

Ukrajina upozorava da bi Bjelorusija mogla ponovo poslužiti kao polazište za ruske napade, dok raste zabrinutost zbog vojne saradnje Minska i Moskve

Redakcija
3 min čitanja

Više od četiri godine nakon što je teritorij Bjelorusije poslužio Rusiji kao polazište za invaziju na Ukrajinu, zvaničnici u Kijevu upozoravaju da bi predsjednik Aleksandar Lukašenko mogao ponovo omogućiti Kremlju korištenje svoje zemlje za nove vojne operacije.

Strah od novog scenarija

Iako bjeloruske snage nisu direktno učestvovale u borbama, Lukašenko je od početka rata pružao podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Bjelorusija je dozvolila raspoređivanje ruskih nuklearnih projektila i vojne infrastrukture te učestvovala u proizvodnji komponenti za rusku vojnu industriju.

Dodatnu zabrinutost izazvale su zajedničke vježbe nuklearnih snaga koje su nedavno održane na bjeloruskom teritoriju uz korištenje ruskog naoružanja.

Uloga Bjelorusije u ratu

Kada je Rusija 24. februara 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, ruske trupe raspoređene u Bjelorusiji pod izgovorom vojnih vježbi krenule su prema Kijevu, koji se nalazi svega 90 kilometara od granice.

Prema navodima opozicione grupe BELPOL, više od 500 bjeloruskih industrijskih pogona uključeno je u rusku ratnu proizvodnju. Fabrike proizvode mikrochipove, optičke sisteme, municiju i kamione za balističke rakete.

Nuklearno oružje i sistem Oreshnik

Bjelorusija je domaćin i ruskog taktičkog nuklearnog oružja. Moskva je krajem prošle godine objavila da je u toj zemlji raspoređen i raketni sistem Oreshnik, čije su konvencionalne verzije već korištene u napadima na Ukrajinu.

PROČITAJTE JOŠ Trump tvrdi da je Iran odustao od nuklearnog oružja: “To je jedina garancija koja mi treba”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle sedmice upozorio je da Rusija pojačava napore kako bi dublje uvukla Bjelorusiju u rat te da bi novi napadi mogli biti pokrenuti upravo s njene teritorije.

Lukašenko odbacuje optužbe

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odbacio je takve tvrdnje, ističući da njegova zemlja neće ulaziti u sukob osim ako ne bude direktno napadnuta.

Zabrinutost zbog razvoja situacije podijelili su i evropski lideri. Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je 24. maja s Lukašenkom te upozorio na rizik dodatnog uvlačenja Bjelorusije u rat.

Opozicija traži distanciranje od Moskve

Bjeloruska opoziciona liderka u egzilu Svetlana Tihanovska tokom posjete Kijevu poručila je da Bjelorusija više nikada ne smije postati odskočna daska za agresiju na susjedne zemlje.

Prema službenim podacima, bjeloruske oružane snage broje oko 48.600 vojnika, dok bi u slučaju mobilizacije mogle okupiti do 290.000 ljudi. Ipak, vojni analitičari smatraju da trenutno nisu spremne za izvođenje većih ofanzivnih operacija.

Podijeli ovaj članak