EU u fokusu

direkcija za evropske integracije

Dilberović: Mišljenje i Analitički izvještaj EK smjernice na putu BiH ka članstvu u EU

03/06/2019

Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije BiH, kazao je kako proces reformi može biti težak i bolan, ali da je on neophodan na putu ka članstvu u EU

Mišljenje i Analitički izvještaj trebaju biti smjernice, odnosno mapa puta politici i institucijama Bosne i Hercegovine u narednom razdoblju kada je riječ o procesu priključivanja Evropskoj uniji, rekao je Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije BiH, koji se u Sarajevu sastao s novinarima medija u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Povod razgovora bio je objava Mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU), a Dilberović je govorio o Mišljenju i Analitičkom izvještaju Evropske komisije, te sljedećim aktivnostima Direkcije.

Dilberović je tom prilikom podsjetio kako je EK svoje mišljenje dostavila BIiH i njega je Direkcija odmah neformalno prevela, nakon čega je objavljeno na internet stranici Direkcije. U toku je neformalni prijevod 180 stranica Analitičkog izvještaja, a Dilberović se nada da će i to biti završeno i dostupno do kraja sedmice.

Podsjetio je kako je Mišljenje obavezan dio procedure, te dodao kako svaka zemlja koja ima aspiraciju da postane članica EU naprije podnosi aplikaciju za članstvo, na temelju koje EK priprema Mišljenje koje je produkt raznih informacija kojima raspolaže.

“Produkt svih tih informacija jeste Mišljenje koje je BiH dobila u zahtjevu za članstvo u EU i njegov sastavni dio je Analitički izvještaj. Mišljenje na sažet način prikazuje odnos EU i BiH, odnosno procjenu ispunjavanja kriterija za članstvo u EU, koji obuhvaćaju niz od kopenhagenških kriterija, madridskih kriterija do procjene ispunjenja uslova procesa stabilizacije i pridruživanja, kao i procjenu utjecaja pristupanja BiH Uniji”, rekao je Dilberović.

Naglasio je da je Mišljenje stav Evropske komisije te da je EK jedino ekspertsko tijelo koje može dati stav u kojoj mjeri BiH ispunjava kriterije i u kojoj mjeri se pridržava evropskih standarda i preuzima i primjenjuje pravnu stečevinu EU.

Podsjetio je kako u Mišljenju EK je ocijenila kako bi se pregovori o pristupanju trebali otvoriti kada BiH postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo u EU, posebno u političkom kriteriju koji se odnosi na stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina.

”EK je preporučila Vijeću EU da razmotri Mišljenje i preduzimanje mjera po navedenim ključnim prioritetima nakon formiranja vlasti u BiH”, rekao je Dilberović.

Osvrnuo se i na ocjene te kazao kako za politički kriterij BiH treba uložiti znatne napore kako bi ga u dovoljnoj mjeri ispunila.

Što se tiče ekonomskog kriterija, BiH je postigla određeni stepen makroekonomske stabilnosti, ali su potrebne dalje aktivnosti da bi postala funkcionalna tržišna ekonomija.

Za sposobnost preuzimanja pravne stečevine BiH je umjereno spremna u dva poglavlja – sloboda kretanja kapitala i pravo intelektualnog vlasništva.

Određeni stepen spremnosti je dostignut u 16 poglavlja, a u ranoj fazi spremnost u 15 poglavlja.

U Mišljenju je precizirano 14 ključnih prioriteta koji se odnose na politički kriterij, dodao je Dilberović, jer je odgovarajući napredak u ovom kriteriju osnova za otvaranje pregovora.

Ovi kriteriji se odnose na demokratiju, funkcioniranje institucija, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.

”Mišljenje i Analitički izvještaj trebaju biti smjernice, odnosno mapa puta politici i institucijama BiH u narednom razdoblju, i to bez odlaganja, jer će se EK u daljnjem praćenju i ocjenjivanju napretka i Vijeće EU u donošenju odluka o BiH fokusirati upravo na prioritete, posebno one koji su u Mišljenju navedeni“, naglasio je Dilberović.

Dodao je i kako EK u Mišljenju ni u Analitičkom izvještaju ne sugerira način na koji će BiH realizirati mjere, odnosno ispuniti ono što se od nje traži.

” Činjenica jeste da većina ključnih prioriteta zahtijeva vrlo široku i vrlo tešku političku raspravu i kompromise, ali u istoj mjeri nisu institucije u BiH svih nivoa vlasti onemogućene da u skladu sa svojim nadležnostima rade na ispunjenju prioriteta koji su u Mišljenju navedeni”, rekao je Dilberović.

Direkcija za evropske intergacije će inicirati izradu dokumenta ili akcionog plana u kojem će u kontaktu sa svim institucijama u BiH, svih nivoa vlasti, definirati mjere koje treba podzueti odmah kako bi se 115 mjera iz Analitičkog izvještaja odmah ispunile.

Dodao je kako postoje određene olakšavajuće okolonosti koje su doboro poznate vlastima u BiH, ali i ukazao na određene mjere koje se prvi put javljaju, a pojedini prioriteti iz Analitičkog izvještaja ukazuju na to da proces evropskih integracija je ”pokretna meta”.

Ukazao je i na potrebu izrade Plana integrisanja koji će jasno definisati koja je uloga i zahtjevi svake institucije u ovom procesu i koji će u dobroj mjeri olakšati proces jer će svaka institucija znati šta raditi.

”To je proces koji traje. To je proces koji će svakako uzeti vremena, ali u svakom slučaju će olakšati posao koji je pred nama. Što se tiče članstva u EU, ono prije svega, podrazumijeva prihvaćanje svega onoga što jeste EU, a to su propisi, praksa, evropske vrijednosti, pravna stečevina EU. Tu nema kompromisa kada je proces evropskih integracija u pitanju. Mi se prilagođavamo tim vrijednostima, a ne obratno. U svakom slučaju sve reforme koje su ispred nas, i kada govorimo o ovome što zovemo evropskim vrijednostima i pravnom stečevinom EU, će u određenoj mjeri podrazumijevati, kao i u drugim zemljama, koje su prošle kroz ovo, politički kompromis i rad svih institucija”, dodao je Dilberović.

Zaključio je kako će vrijeme i politička volja pokazati da li će doći do promjene institucija, zakona, Ustava..

”U svakom slučaju će se određene stvari, kada su u pitanju evropske integracije i ubrzanje procesa morati i trebati mijenjati, jer svake reforme su bolne i teške. Niko olako ne ide u reforme, u ovom slučaju reforme koje su vezane za proces evropskih integracija podrazumijevaju završetak koji je pozitivan, jer završetak procesa reforme na putu evropskih integracija treba i mora podrazumijevati ono što jeste bolji i kvalitetniji život građana i bolji i kvalitetniji život u ovoj zemlji“, smatra Dilberović.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.