Notice: Trying to get property 'display_name' of non-object in /srv/storage/fokus.ba/wp-content/plugins/wordpress-seo-premium/frontend/schema/class-schema-person.php on line 152
EU u fokusu

Gdje je Evropa u “hladnoratovskim problemima”?

19/07/2018

Samit NATO-a i susret američkog i ruskog predsjednika Donald Trump i Vladimira Putina u svjetskoj javnosti se tumače kao izazov za evropske lidere.

Zbog toga svjetski mediji navode da je to dokaz nove relanosti, ali i da EU čelnici ne mogu sakriti svoju zabrinutost zbog novonastale situacije, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Predviđajući sljedeći Putinov rat

Zašto ste budni noću ako ste ministar vanjskih poslova jednog od ranjivih saveznika Amerike, kao što sam bio i ja, pita se u tekstu za Washington Post bivši poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski i odgovora:

“Taj ruski predsjednik Vladimir Putin učiniće vam isto što je već uradio Gruziji i Ukrajini: započeće hibridni rat.“

No, to nije najgori scenario koji se može zamisliti, kaže Sikorski.

“Naime, proteklih nekoliko godina Rusija vježba nešto opasnije. Vježbe ruske vojske “Zapad” predviđaju hibridni rat protiv baltičkih država, nakon čega slijedi detonacija nuklearnog oružja,“ objašnjava on i dodaje da napad u trajanju od 60 sati bi bio dovoljan da Rusija pobijedi.

“Samo Amerika može da odgovori Rusiji – čak i na tako udaljenom mjestu kao što je centralna Evropa – avion za avion, krstareća raketa za krstareću raketu, nuklearka za nuklearku. Sigurnost evropskog sjevernog krila zavisi od percepcije Sjedinjenih Država da su spremne da koriste silu ovdje.“

Sikorski ističe da američki predsjednik sumnja u korisnost saveza.

“Želio bih da mu kažem da Poljska nije poslala brigadu da se bori u nerazumnom ratu u Iraku iz straha od tamošnjeg oružja za masovno uništenje… Ne kupujemo F-16 od Lockheed Martina, avione iz Boinga ili rakete iz Raytheona jer su bolji od evropskih alternativa… Sve smo to učinili zato što su poljski lideri uključeni u američku sigurnosnu garanciju.“

“Trump nas suočava sa neprijatnim izborom: da postanemo njegovi lični vazali, ili da visimo u zraku. Ne bi trebali izabrati ni jedno,“ zaključuje Sikorski.

Evropa u takmičenju moći novih velikih sila

Ako se ima u vidu prošlosedmični samit NATO-a i susret između Trumpa i Putina, evropski lideri teško mogu sakriti svoju anksioznost, piše Foreign affairs.

“Nedavni debakli odražavaju ne samo rastuće razlike između Sjedinjenih Država i zapadne Evrope, već i novu realnost: Evropa, podijeljena interno, gubi poziciju na svjetskoj sceni, a Trampova administracija, koja djeluje više kao predator nego kao partner, iskorištava tu slabost. Dok se velike sile takmiče za utjecaj širom svijeta, Evropa, poput Bliskog istoka ili Latinske Amerike, postaće još jedno bojno polje,“ ocjenjuje ugledni magazin.

U izuzetno kratkom vremenu, Traump je počeo da okreće Sjedinjene Države od 70 godina stare vanjske politike, koja je promovisala evropske integracije kao temelj američke sigurnosti, piše američki magazin.

“Samo proteklog mjeseca, evropski lideri nisu bili u stanju da utiču na Sjedinjene Države oko glavnih pitanja koja utiču na njihove interese, od uvoznih tarifa do povlačenja Sjedinjenih Država iz nuklearnog ugovora sa Iranom… Do sada su se Evropljani držali linije manjeg otpora: držati se čvrsto na svojim pozicijama, ali smanjiti retoriku kako bi izbjegli svađe sa Trumpom.”

Forin polisi ujedno upozorava da ako Evropa želi da bude akter, a ne šahovska tabla na kojoj se nadmeću velike sile, evropski lideri moraju preuzeti odgovornost za odbranu i sigurnost i igrati na svoju ekonomsku snagu.

“Bez evropske podrške, Sjedinjenim Državama biće teško da se takmiče sa Kinom i Rusijom u drugim ratištima. Pa ipak, ako Evropljani stvarno žele da se za njihov slučaj čuje u Vošingtonu, moraju da počnu od svoje kuće.“

Putinov avion ušao u zračni prostor NATO-a na putu ka samitu

Putujući iz Rusije u Finsku u ponedjeljak ujutro, Putinov predsjednički avion ušao je u zračni prostor NATO-a bez dozvole u dijelu Baltičkog mora, što su estonske vlasti zabilježile, no Kremlj u utorak nije odgovorio na pitanja o putanji leta, uključujući i da li je ulazak u zračni prostor NATO-a bio s namjerom ili greška pilota, piše The New York Times.

Na taj način je Putin za kojeg je javnost smatrala da je već na dobitku i prije sastanka, zabilježio pobjedu u zraku, poručuju estonske vlasti, dodaje njujošrki list.

Avion je letio u blizini estonskog otoka Vaindlo, gdje ruski vojni i vladini avioni često krše zračni prostor, aktivirajući alarme i provocirajući, kažu estonski zvaničnici i analitičari. Ovaj otok inače je vruća tačka u zračnim poigravanjima i nadmetanju ko je jači između Rusije i NATO-a.

Prema riječima glasnogovornika estonske vojske Rolanda Murofa, avioni su dobrodošli da prolaze kroz područje ako podnesu planove letenja i komuniciraju s kontrolorima na zemlji, i dodaje kako ruski avioni prelaze granicu bez dozvole jednom u dva mjeseca.

On je rekao je da je let, kao i redovni letovi borbenih aviona na istom području, mogao izveden kao uvodna izjava za sastanak u Helsinkiju. To bi za cilj imalo da se pokaže kako Rusi vide neodlučnost NATO-a u Baltičkom moru.

Oživljavanje hladnog rata će biti veoma skupo

Ništa ne troši novac kao program naoružavanja, a Evropa je najlošiji kupac, navodi na početku teksta Financial Times (FT).

Nakon hladnoratovskog smirivanja i pritiska koji je uslijedio nakon krize 2008. godine, ovo je povoljan trenutak za proizvođače vojne opreme, ocjenjuje FT. Trump ne samo da je podigao budžet odbrane SAD-a, nego je i kritizirao prošle sedmice svoje saveznike zbog nepoštivanja zacrtane potrošnje NATO-a.

“Ali ništa ne troši novac kao program naoružavanja, i sugeriranje za još veći trošak novca na odbranu jeste zapravo recept za rasipanje. Evropljani i Amerikanci moraju biti bolje zaštićeni od ponovnih vojnih prijetnji Rusije, Kine i drugih, ali to neće biti jeftino. To će biti posebno neefikasno na fragmentiranom i nacionalno podijeljenom evropskom tržištu,” smatra FT.

Članice Evropske agencije za odbranu, novonastalog tijela koje je Evropska unija formirala kako bi udružila odbrambene programe članica, upravljale su sa 178 glavna sistema oružja u 2016. godini, u poređenju sa 30 u SAD-u. Evropa ima 20 vrsta borbenih aviona, dok SAD ima šest. Ako se ima u vidu daleko niži budžet s nabavkama u cilju podrške domaćim kompanijama, kao i odbrane građana, trošak mora biti veliki.

Pentagon sada govori o “kreativnoj saglasnosti” – ubrzanju inovacija dajući podsticaj izvođačima da brzo inoviraju, a ne da ih ometa birokracija.

FT smatra da sve to zvuči veoma racionalno, ali dosad se pokazalo da sve u velikoj mjeri ovisi o nabavkama za odbranu, a nastojanje predsjednika Trumpa da motivira saveznike na ubrzano povećanje budžeta će ovo samo otežati.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.