EU u fokusu

Deutsche Welle

Je li proširenje EU zauvijek mrtvo?

19/10/2019

Francuski veto za Skoplje i Tiranu izraz je duboke skepse prema proširenju EU, kažu sagovornici DW. Vjerodostojnost EU na Balkanu nikada nije bila na nižim granama. Ima li još uopšte mjesta za optimizam?

Poslije 15 godina kandidatskog staža Sjeverne Makedonije, poslije 10 preporuka Evropske komisije o otvaranju pregovora za članstvo, poslije petogodišnje kandidature i dvije preporuke Komisije za novi korak na evrointegracionom putu Albanije – članice EU uspjele su da se dogovore samo da početak pregovora sa ove dvije zemlje razmotre iduće godine, piše DW.

“Ovdje se ne radi o tome da li su ove zemlje spremne da uđu u EU, nego da li su ispunile uslove za početak pregovora. Neke zemlje članice smatraju da tih uslova nema. Ja mislim da je to istorijska greška”, kaže odlazeći predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker.

Međutim, zbog direktnog veta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona su sva ubjeđivanja bila uzaludna.

“Poruka koju su Albanija i Sjeverna Makedonija, ali i Srbija, Crna Gora, BiH i Kosovo dobili jeste da nisu dobrodošli – šta god da urade”, ocjenjuje u razgovoru za DW Aleksandra Stiglmayer iz Evropske inicijative za stabilnost.

Početak kraja širenja EU?

Nakon završetka sastanka lidera EU, put Balkana poslate su riječi žaljenja, razumijevanja i podrške. O nastaloj atmosferi govori i jedno novinarsko pitanje sa završne konferencije za medije: “Da li smo svjedoci početka kraja širenja Evrope i koje će biti posljedice toga?”

I dok je odlazeći predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk, vidno uznemiren negativnim ishodom diskusije o proširenju, objašnjavao da je u pitanju samo “kratkoročna kriza, a ne i kraj proširenja”, odlazeći predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker je odgovorio:

“Ako je ovo kraj proširenja, moraćemo da se suočimo sa oštrim kritikama jer smo ohrabrivali te zemlje, pomagali im, posjećivali ih i davali javna obećanja. Ako želimo da nas poštuju, moramo da održimo obećanja”, rekao je Juncker.

Vjerodostojnost EU je na Zapadnom Balkanu na “istorijskom minimumu”, kaže Aleksandra Stiglmayer: “Ovo je apsolutno najniža tačka na kojoj smo se našli u posljednjih 20 godina kada je u pitanju politika proširenja”, objašnjava ona za DW.

Poznavaoci evropskih politika i balkanskih prilika podsjećaju i na staro pravilo da i “od lošeg može gore”. “Proširenje nije mrtvo, ali će zahtijevati više vremena i biti više frustracija nego što smo očekivali”, kaže za DW Florijan Biber, profesor Univerziteta u Gracu.

Nedavno je premijer Hrvatske Andrej Plenković izračunao da je Hrvatska, uz duže i teže pristupne razgovore od drugih zemlja članica, u EU ušla posle 2.096 dana pregovora. Za to vrijeme je Srbija otvorila tek polovinu od 35 pregovaračkih poglavlja.

U najboljem slučaju, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji biće potrebno deset godina da pređu taj put.

Niste vi, mi smo

Biber smatra da je proširenje od “najuspješnije politike EU” postalo “kolateralna šteta” sukobljenih vizija budućnosti Unije. “Blokada Francuske govori da se ovdje manje radi konkretno o zemljama kandidatima, a više o dubokoj skepsi prema proširenju.”

“Francuska je pokazala spremnost da drži ostatak EU, ali i zemlje van Unije, za taoce svoje političke agende. To nije novina, ali na ovako radikalan način svakako nije dobar signal za budućnost proširenja”, ocjenjuje Biber.

Profesor iz Graca se pita “zašto bi sada Srbija ili Kosovo pristali na komplikovanu normalizaciju odnosa, zašto dalje reforme u regionu?”

“To ne znači da se reforme neće nastaviti, ali biće mnogo teže. Biće i lakše za one koji traže prijatelje na drugim stranama i vode se izgovorom ‘šta nam EU nudi?”, objašnjava Biber.

Aleksandra Stiglmayer kaže da je važno da zemlje Zapadnog Balkan shvate da sve što rade u oblasti reformi rade zbog svog boljitka, a ne samo zbog puta u EU. “To je bio slučaj sa rješavanjem imena Sjeverne Makedonije, a isto je i sa sporom Srbije i Kosova”, dodaje profesor Biber.

Iza ovog samita ostalo je obećanje da će se o proširenju ponovo temeljno razgovarati na samitu EU-Zapadni Balkan koji će u prvoj polovini iduće godine biti u Hrvatskoj jer ta zemlja tada predsjedava Evropskim savjetom.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.