Grčki izbori: Cipras slavi, konzervativci priznali poraz
Na osnovu 25 odsto prebrojanih glasova, ljevičarska Siriza bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa osvojila je 35,3 odsto glasova, a konzervativna Nova demokratija 28,1 odsto, saopštilo je grčko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Zlatna zora dobila oko sedam procenata.
Ovaj broj glasova znači da Siriza osvaja 144 mjesta, a Nova demokratija 75 u grčkom parlamentu koji ima 300 poslaničkih mjesta.
Na birališta je, prema istim podacima, izašlo 54,4 odsto upisanih birača.
Ipak, ovakvi rezultati neće omogućiti Sirizi da samostalno formira novu vladu, već će morati da traži partnera za koalicionu vladu.
Nova demokratija je večeras priznala poraz. Lider Nove demokratije Vangelis Meimarakis čestitao je Ciprasu na pobjedi i apelovao na njega da što prije obrazuje vladu.
Favoriti obećavali novu eru
Lideri najvećih grčkih stranaka, Aleksis Cipras iz Sirize i Vangelis Meimarakis iz Nove demokratije, poslije glasanja na prijevremenim poslaničkim izborima, obećali su “novu eru i promjene”.
Bivši premijer ljevičarske Sirize koji je na vlasti bio od februara do avgusta, izrazio je uvjerenje da će pobijediti na izborima i rekao da će “njegova buduća vlada” biti “borbena”.
Cipras je rekao da će nastaviti sa istom “odlučnošću i požrtvovanjem” da “dobija bitke” za ostvarivanje prava grčkog naroda. On je pred novinarima koji su ga dočekali na glasačkom mjestu, izgledao uvjeren u pobjedu. Po posljednjim anketama, njegova Siriza ima malu prednost u odnosu na Novu demokratiju.
Ankete, koje su pokazale da je dva dana pred izbore dvadesetak odsto od miliona glasača bilo neopredijeljeno ili bi moglo da apstinira, ukazuju da je ishod izbora neizvjestan i da pobjednik neće imati dovoljno glasova da sam formira vladu.
Vođa konzervativaca, Meiramakis je poslije glasanja izjavio da će Grcima vratiti povjerenje ako pobijedi, navodeći da je porodica stub društva.
Sudeći prema anketama, ishod će biti neizvjestan s obzirom na “mrtvu trku” u glasovima koje Grci namjeravaju da daju radikalno ljevičarskoj Sirizi i konzervativnoj Novoj demokratiji, ali ko god da pobijedi – imaće ograničen prostor za manevrisanje.
Ne očekuje se da će ijedna stranka imati dovoljan broj glasova, odnosno oko 38 odsto, koliko je potrebno da bi osvojila većinu u parlamentu od 300 poslaničkih mjesta, što znači da je koalicija gotovo izvjesna.
Grci treći put ove godine izlaze na birališta, poslije parlamentarnih izbora u januaru koji su na vlast doveli lidera Sirize, sada već bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, i julskog referenduma na kojem su glasači jasno i glasno odbacili prijedloge stranih kreditora o reformama, mada ih je Ciprasova vlada malo kasnije usvojila.
Nakon što mu je naglo opala podrška u redovima Sirize, koja se pocijepala na dva dijela pošto se radikalno ljevičarska frakcija suprotstavila novom paketu strane pomoći, Cipras je krajem avgusta podnio ostavku kako bi bili održani vanredni izbori iz kojih bi, kako se nada, mogao da izađe sa snažnijim mandatom birača.
Za razliku od prethodna dva glasanja, ovog puta među Grcima ne vlada entuzijazam, u trenutku kada im je ekonomija i dalje slaba, četvrtina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a kontrola kapitala ograničava pristup gotovini na 420 eura nedjeljno, navodi AP.
Ankete pokazuju gotovo izjednačene rezultate dva glavna takmaca – Sirize i Nove demokratije, koje svaka uživaju po 28 odsto glasova među ispitanicima, dok se krajnje desničarska Zlatna zora sa oko šest odsto glasova, i stranka PASOK lijevog centra utrkuju za treće mjesto, a prate ih komunistička partija KKE i centristička To Potami, prenosi Reuters.
