Globus

SOA

Hrvatska obavještajna služba objavila godišnji izvještaj, evo šta su napisali o BiH

20/09/2020

SOA je u svom izvještaju tretirala državu u okruženju, među kojima i Bosnu i Hercegovinu

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske objavila je redovni godišnji izvještaj o sigurnosnom okruženju i rizicima, sigurnosti u Hrvatskoj, Evropskoj uniji, o utjecajima pandemije COVID-19 na globalnu sigurnost, terorističkim prijetnjama, kibernetičkom kriminalu, migrantskoj krizi…

Između ostalog, SOA je u svom izvještaju tretirala državu u okruženju, među kojima i Bosnu i Hercegovinu.

– Sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Republike Hrvatske i dalje su nestabilne. Jugoistočno susjedstvo Republike Hrvatske, odnosno Zapadni Balkan kako se ovaj prostor naziva u dokumentima EU-a, još uvijek je opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, ekonomskim i društvenim izazovima. Sve države Zapadnog Balkana iskazuju namjeru pristupanja Europskoj uniji. Također, izuzev Srbije, države Zapadnog Balkana iskazale su namjeru ulaska i u NATO. U isto vrijeme, druge države poput Rusije i Kine nastoje ojačati svoj utjecaj na tom prostoru.

I dalje se radi o prostoru koji obilježavaju teške ekonomske prilike uz pojavnosti korupcije i organiziranog kriminala, političkog klijentelizma te manjkavosti u vladavini prava. Društva jugoistočnog susjedstva opterećena su i pojavama radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga, kao i poteškoćama u pristupanju euroatlantskim integracijama. Pojedine države jugoistočnog susjedstva i dalje funkcioniraju uz aktivno djelovanje institucija i mehanizama međunarodne zajednice. Ovakve prilike otvaraju prostor i za djelovanje vanjskih aktera, posebice država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovog prostora, odnosno čiji je interes usporavanje euroatlantskih integracija na ovom području. Pri tome se takvi akteri koriste i obavještajnim te hibridnim aktivnostima – stoji u izvještaju SOA-e.

Nadalje, ističu da unatoč zastoju u europskim integracijama, proširenje NATO-a na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju označava širenje stabilnosti i pružanje perspektive državama ovog prostora.

– U isto vrijeme, upravo zbog njihovog ulaska u NATO, postoji rizik da države koje NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju iskoriste pojedine unutrašnje procese u novim članicama NATO-a za njihovu destabilizaciju. Uz to, neriješena međuetnička pitanja i napetosti u pojedinim državama ponekad se koriste za ostvarivanje vanjskih geopolitičkih ciljeva. Situaciju u Crnoj Gori obilježava društveni rascjep između prozapadnih suverenističkih snaga i prosrpskih snaga koje su ujedno protiv članstva Crne Gore u NATO-u te za snažnije vezanje Crne Gore uz Rusiju. Na prostoru jugoistočnog susjedstva odvija se više stabilizacijskih procesa koji utječu na ukupne političko-sigurnosne prilike u regionalnom okruženju. Najvažniji takvi procesi su dogovori oko unutarnjeg funkcioniranja Bosne i Hercegovine (BiH) te pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Oba se procesa odvijaju se uz aktivni angažman međunarodne zajednice. U isto vrijeme, složena politička situacija u BiH obilježena je zastojem u brojnim procesima, dok se i Kosovo nakon izbora u jesen 2019. godine suočava s političkom nestabilnošću. Srbija i nadalje na vanjskopolitičkom i sigurnosnom planu nastoji balansirati u odnosima između Rusije i Zapada – navode hrvatski obavještajci.

Kao primjer su naveli to što “kao kandidatkinja za članstvo u EU-u, Srbija i dalje ne slijedi restriktivne mjere EU-a protiv Rusije, te što je tokom ove godine Srbija značajan fokus stavila i na javno promoviranje jačanja odnosa s Kinom”.

-U pojedinim državama susjedstva i dalje su prisutne pojave plasiranja lažnih vijesti u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu. U društvima pojedinih država susjedstva izraženi su protuzapadni stavovi, koji su osobito vidljivi kroz medijske objave. Vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva. I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore.

Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja, u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli navedeno je u izvještaju.

Istaknuto je da velikosrpski ekstremizam promiče i poruke protiv širenja Europske unije i NATO-a na jugoistok Europe uz isticanje privrženosti Rusiji. Za hrvatske obavještajce sigurnosni rizik predstavlja i “radikalno tumačenje islama” koje je prema njihovom izvještaju prisutno u susjednim državama.

– Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak “džihadista” iz Sirije/Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stepen radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama.

Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom te da se postigne, Ustavom BiH predviđena, puna jednakopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH – stoji u izvještaju SOA-e.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.