Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Iran želi postići dogovor o okončanju gotovo četiri sedmice sukoba, dok zvaničnici iz Teherana negiraju da su pregovori u toku.
Suprotstavljene poruke dolaze u trenutku kada rat proizvodi ozbiljne ekonomske i humanitarne posljedice, uključujući globalnu nestašicu goriva i poremećaje na tržištu energije.
Suprotne poruke
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi poručio je da formalnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama nema, iako se komunikacija odvija putem posrednika.
“Poruke koje se prenose putem naših prijateljskih zemalja i mi odgovaramo iznošenjem naših stavova ili izdavanjem potrebnih upozorenja ne nazivaju se pregovorima ili dijalogom”, rekao je Araqchi u intervjuu za državnu televiziju.
S druge strane, Trump tvrdi da iransko rukovodstvo ipak želi postići sporazum, ali to ne priznaje javno.
“Usput pregovaraju i jako žele postići dogovor, ali se boje to reći jer će ih ubiti vlastiti narod. Također se boje da ćemo ih ubiti i mi”, izjavio je Trump na događaju u Washingtonu.
Američki predsjednik nije precizirao s kim tačno SAD komuniciraju u Iranu, posebno imajući u vidu da je veliki broj visokih zvaničnika ubijen od početka sukoba krajem februara.
Širenje sukoba
Od početka rata 28. februara, Iran je pokrenuo niz napada na Izrael, američke vojne baze i pojedine zaljevske države.
U prvim danima sukoba ubijen je iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei, nakon čega ga je naslijedio sin Mojtaba. Međutim, Mojtaba Hamnei je ranjen i od tada se nije pojavljivao u javnosti.
Posljedice sukoba već su se proširile daleko izvan Bliskog istoka, uzrokujući ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energije.
Zatvaranje Hormuškog moreuza, ključne tačke kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i tečnog prirodnog plina, izazvalo je najveći energetski šok u modernoj historiji.
Kompanije širom svijeta suočavaju se s rastućim troškovima, slabljenjem potražnje i problemima u lancima snabdijevanja. Pogođeni su različiti sektori – od aviokompanija do trgovine i automobilske industrije.
Pojedine države već razmatraju uvođenje mjera pomoći privredi i građanima, sličnih onima koje su korištene tokom pandemije COVID-19.
