Dok je predsjednik Vladimir Putin fokusiran na rat u Ukrajini, njegovi strateški saveznici širom svijeta osjećaju se zanemareno.
Zvaničnici u Venecueli smatraju da je njihov dugogodišnji sigurnosni odnos s Moskvom bio samo „tigar od papira“, a slično se osjećaju i u drugim savezničkim prijestolnicama.
Od Damaska i Teherana do Havane, režimi koji su se oslanjali na bliske veze s Kremljom u posljednjih 13 mjeseci otkrili su da ruska podrška izostaje u ključnim trenucima, piše Bloomberg.
Sirijski diktator Bashar al-Assad pobjegao je u Moskvu nakon što je ruska vojna podrška presušila.
VEZANO Poraz Kremlja: Trump u pola sata napravio ono što Putin nije u stanju četiri godine
Kuba se, bez svog zaštitnika, suočava s humanitarnom krizom za koju neki smatraju da bi mogla postati „sljedeća domina koja će pasti“.
Iran, zemlja koju su Sjedinjene Američke Države bombardirale 2025. godine, suočava se s protestima koji prijete opstanku režima, kao i s prijetnjom daljnje američke vojne akcije.
Najupečatljivija izdaja u Venecueli
Najupečatljiviji simbol ruskog zanemarivanja saveznika jeste sudbina Nicolasa Madura iz Venecuele, koji se nalazi u zatvoru u New Yorku. Dok sigurnosni aparat u Caracasu analizira kako je došlo do njegovog hapšenja, tamošnji zvaničnici u neslužbenim razgovorima izražavaju zaprepaštenje neuspjehom kubanskih i ruskih partnera da ga zaštite, navode izvori upoznati sa situacijom.
Iako je američki predsjednik Donald Trump više puta javno najavljivao namjeru da smijeni Madura, zvaničnici u Caracasu žale se da kubanske i ruske obavještajne službe, na koje su se oslanjali, nisu uspjele identificirati ranjivosti niti pružiti konkretne informacije o prijetnjama venecuelanskom lideru.
Značajan dio Madurove lične sigurnosti bio je povjeren kubanskim obavještajcima, što potvrđuje i podatak kubanske vlade o smrti 32 njena državljanina tokom američke operacije. Prema riječima zvaničnika, povjerenje između Venecuele i kubanskih partnera je nestalo.
Kritike su upućene i na račun ruskih protuzračnih sistema S-300 i Buk-M2, koji nisu zaštitili zračni prostor Venecuele.
Zvaničnici se žale da Rusija nije pružila odgovarajuću tehničku podršku za njihovu operativnu efikasnost. Slično se dogodilo i s kibernetičkom odbranom, koja se oslanjala na rusku pomoć, a pokazala se nedovoljnom kada su američki kibernetički napadi, kako se čini, prekinuli snabdijevanje električnom energijom u dijelovima Caracasa.
Sve je to dovelo do sloma povjerenja u sigurnosno partnerstvo Venecuele, Kube i Rusije. U Caracasu, Madurova nasljednica Delcy Rodriguez sada ima malo izbora osim da prihvati američke ponude za saradnju i smanji ovisnost o starim saveznicima.
Putin još uvijek šuti o Venecueli
Putin još nije javno komentirao američku akciju u Venecueli, dok je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo tek formalnu izjavu u kojoj se navodi da takvi potezi krše temeljna načela međunarodnog prava. Ipak, prema upućenim izvorima, ruski zvaničnici bili su bijesni zbog operacije hapšenja Madura.
Uprkos tome, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama trenutno su Moskvi važniji od Venecuele, otkrio je neimenovani izvor upoznat sa stavom Kremlja. Prema istom izvoru, Madurovo hapšenje jeste neugodno za Rusiju, ali ne predstavlja katastrofu.
S druge strane, Iran je ozbiljnije pitanje jer je ruska saradnja s Teheranom znatno snažnija, posebno na vojnom planu. Iako bi Rusija mogla javno podržati Iran, malo je vjerovatno da će se dublje angažirati u pružanju pomoći, s obzirom na ograničene kapacitete i prioritet koji daje okončanju rata u Ukrajini, dodao je izvor.
Takav razvoj događaja ne sluti na dobro za ostala strateška partnerstva Rusije i sugerira da je Kremlju postalo još važnije ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini bez ustupaka za pregovaračkim stolom. To bi, zauzvrat, moglo dodatno otežati napore predsjednika Trumpa da postigne mirovni sporazum.
