Za manje od trideset godina, specijalna izaslanica Velike Britanije za Zapadni Balkan po treći put se vraća u region.
Karen Pierce bila je koordinatorka za ovaj region u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova do 2006. godine i kaže da mu se sa velikim entuzijazmom vraća.
U protekle dvije decenije, kaže, pogled iz Londona na Balkan nije se mnogo promijenio, već je dopunjen novim temama.
Ekonomska saradnja
„Strateški, jedna stvar ostaje ista: zalažemo se za mir i stabilnost u regionu”, rekla je za BBC na srpskom jeziku.
„Novi segment je ekonomska saradnja – želimo pomoći u razvoju infrastrukture, ali i sarađivati po globalnim pitanjima migracija i organiziranog kriminala.”
Karen Pierce imenovana je za specijalnu izaslanicu Velike Britanije za Zapadni Balkan u februaru 2025. godine, naslijedivši Stuarta Peacha na toj funkciji.
Prije povratka balkanskoj diplomatiji, Karen Pierce bila je prva žena na poziciji ambasadora Velike Britanije u Sjedinjenim Američkim Državama, a u dugoj diplomatskoj karijeri predstavljala je službeni London i u Ujedinjenim nacijama.
Kada se pogleda lista zaduženja specijalne izaslanice za Zapadni Balkan, neke stavke djeluju očekivano: promocija demokratske vladavine i ljudskih prava, pomirenje u regionu.
Borba protiv ilegalnih migracija
Ipak, visoko na toj listi nalazi se i borba protiv ilegalnih migracija i organiziranog kriminala.
„U Evropi nas posebno brinu migrantske rute i postoje brojni načini na koje možemo sarađivati sa zemljama Zapadnog Balkana u cilju bolje kontrole granica, razmjene bezbjednosnih informacija, podataka o kriminalu, ali i tretmanu izbjeglica i migranata.
„Nadamo se da ćemo uspjeti smanjiti ovaj problem, jer bi to bilo korisno i za Veliku Britaniju i za Balkan – nikome ne ide u korist da krijumčari nastave da rade to što rade.”
Pitanja migracija biće visoko na dnevnom redu i samita Berlinskog procesa – mehanizma saradnje zemalja Zapadnog Balkana, Evropske unije, njenih članica i Velike Britanije.
Regionalna pitanja upravo su ona na kojima je Karen Pierce radila i prije više od dvije decenije.
O situaciji u BiH
„Ne mislim da nam je potreban novi pristup i magični odgovor koji bi dao rješenje za Bosnu i Hercegovinu, ili za pitanje Kosova i Srbije”, kaže ona.
U postojećim rješenjima Karen Pierce vidi i izlaz iz krize u Bosni i Hercegovini – zemlji čije su evropske integracije gotovo nepostojeće, institucije često blokirane, a rukovodstvo Republike Srpske donosi niz odluka koje su u suprotnosti s nadležnostima države čiji je taj entitet dio.
„Razumijemo zabrinutost u Republici Srpskoj o tome hoće li moći da upravljaju entitetom, a Dejtonski sporazum im to omogućava, ali Bosna i Hercegovina može napredovati ekonomski i ka članstvu u EU samo kao jedinstvena država.
„Ne želimo oduzeti ništa od Republike Srpske kao entiteta, niti od bosanskih Srba kao konstitutivnog naroda u BiH”, napominje Karen Pierce.
Ipak, ona nema dilemu ni gdje će uputiti poruku s ciljem uspostavljanja boljeg funkcionisanja Bosne i Hercegovine.
„Veoma smo zabrinuti zbog secesionističkih poteza nekih od lidera Republike Srpske – to ne doprinosi napretku Bosne i Hercegovine i ekonomskom razvoju koji bi koristio svakom građaninu.
„Zbog toga ćemo apelovati na naše prijatelje u Srbiji da pomognu Bosni i Hercegovini da ide naprijed, a to znači da ne podržavaju separatističke tendencije u Republici Srpskoj”, zaključuje ona.
