NASA pronašla novu Zemlju

nasa-zemlja2-0

NASA je na konferenciji za medije potvrdila da je otkriven planet sličan Zemlji. Teleskop Kepler lansiran je u martu 2009. godine, a dosad je otkrio više od 1000 planeta u svemiru.

“Danas, hiljadama otkrića kasnije astronomi su na pragu pronalaska nečega o čemu su ljudi sanjali hiljadama godina – druge Zemlje”, napisala je NASA u saopštenju uoči konferencije.

Na konferenciji se javnosti obraćaju bivši astronaut i saradnik u NASA-inoj Upravi za naučne misije John Grunsfeld, analitičar podataka sa super-teleskopa Kepler u NASA-inom centru Ames Jon Jenkins, naučnik s instituta SETI Jeff Coughlin i profesor astrofizike s Cambridgea Didier Queloz.

“Otkriće pogađa u samo središte onog što mi u NASA-i radimo. Jesmo li sami u svemiru? Danas ćemo napraviti mali korak u odgovaranju na to pitanje. Zadaća teleskopa Kepler je otkriti planet unutar naseljive zone na kojem postoji voda”, rekao je John Grunsfeld.

“Kepler radi tako da prati svjetlost zvijezda. Kad planet prođe ispred zvijezde, nastane tamna tačka u svjetlosti. Tako on primjećuje i otkriva nove planete. Današnja objava ne temelji se samo na otkrićima Keplera, već ju je potvrdio i Hubbleov teleskop i drugi napredni opservatoriji na Zemlji”, pojasnio je.

“Druga Keplerova misija bit će lansirana 2017. godine, a fokusirat će se na susjedne zvijezde i planete koji bi mogli biti naseljivi”, dodao je.

Kepler 452B je star šest milijardi godina

“Danas objavljujemo pronalazak planeta koji je jako blizak rođak Zemlje. Zasad najbliži. To je Zemlja 2.0”, rekao je. Nakon njega riječ je preuzeo Jon Jenkins. 

“Sa zadovoljstvom otkrivamo Kepler 452B. On je 1,5 puta veći od Zemlje pa je vjerovatno stjenovit. Osim toga, idealne je udaljenosti od svoje zvijezde pa je vjerovatno naseljiv. Veličina njegove orbite jako je slična Zemljinoj, a njegov sunčev sistem vrlo je sličan našem. Kepler 452B je star šest milijardi godina te prima deset posto više energije od svoje zvijezde nego Zemlja od Sunca”, rekao je.

“Proveo je milijarde godina u naseljivoj zoni svoje zvijezde, što znači da na svojoj površini može održavati život, ili je to mogao u nekom trenutku u svojoj istoriji. Godina na Kepleru 452B iste je dužine kao ona na Zemlji. Planeti slični Kepleru 452B su česti u galaksiji”, dodao je.

Sljedeći se javnosti obratio Jeff Coughlin, koji je govorio o kompleksnim analizama podataka sa super-teleskopa Kepler.

U 20 godina otkrivene hiljade planeta

“U ovoj misiji mogli smo analizirati mnogo više podataka nego prije, zahvaljujući razvoju računala”, rekao je. “Je li ovo kraj otkrića? Ne, dovraga”, rekao je tokom dijela govora kojeg je posvetio dosadašnjim Keplerovim otkrićima.

Didier Queloz prisjetio se da se ove godine obilježava 20 godina od otkrića prvog planeta izvan Sunčeva sistema. “U samo dva desetljeća otkrili smo hiljade planeta”, naglasio je.

Nakon toga došao je red na pitanja javnosti, a prvo je bilo kako je NASA sarađivala s geolozima u otkrivanju svojstava novog planeta.

“Geolozi su promatrali podatke i utvrdili da postoji mogućnost da na površini planeta postoje aktivni vulkani. Kepler 452B je prvi stjenoviti možda naseljivi planet uz zvijezdu sličnu Suncu”, rekao je Coughlin.

Moguća je i fotosinteza

“Svjetlost s Keplerove zvijezde vrlo je slična onoj sa Sunca pa bi biljke mogle održavati fotosintezu na isti način”, dodao je Jenkins.

Sljedeće pitanje bilo je bismo li mogli preživjeti gravitaciju na planetu. “Mogli bismo se prilagoditi i tokom generacija postati jači. Ljudi se mogu prilagoditi na jaču silu, napravljeni su tako da to mogu. Ljudsko tijelo ima nevjerovatno sposobnost da samo sebe popravi, tako da bi se s vremenom ljudi mogli prilagoditi”. istakao je Jenkins.

“Ovaj planet je najsličniji Zemlji od svih koje smo pronašli. Sav život na Zemlji ovisi o fotosintezi biljaka, a Kepler 452B prima više energije od zvijezde, pa je moguće da biljke mogu opstati. On je najbliža stvar nečemu što bi neko mogao zvati domom.”, dodao je.

Otkrio je i da se nalazi 1400 svjetlosnih godina od nas te da prijeđe put oko zvijezde za 385 dana.

Coughlin je dodao da počinju uviđati da 25 posto zvijezda u našoj galaksiji ima planete oko sebe, a mali stjenoviti planeti poput Zemlje vrlo su česti. Trenutno postoji 12 planeta na kojima možda postoje uvjeti u kojima bi Zemljani mogli živjeti. Na Kepleru možda postoji i voda, aktivni vulkani i biljke koje obavljaju fotosintezu.

Publiku je zanimalo možemo li otputovati na Kepler 542B.

“To je prvi korak čovječanstva, vi i ja možda nećemo putovati na te planete, ali naša djeca i unuci hoće. To nam pruža nešto čemu možemo stremiti. Generacija iza nas možda će doći tamo”, rekao je Coughlin.

Kad ćemo moći poslati sondu ili kameru na novi planet sljedeće je postavljeno pitanje.

“To je teško pitanje. To ćemo učiniti čim na to tehnologija bude dopuštala. Letjelici bi, čak i da putuje brzinom svjetlosti, do tamo trebala desetljeća. No možemo mnogo toga vidjeti putem teleskopa, koji su bliže Zemlji. Mogli bismo napraviti prve primitivne karte tog planeta sličnog Zemlji”, naglasio je Jenkins.


Postoje li dokazi da postoji život na tom planetu bilo je sljedeće pitanje.

“Ne, ne postoje. Keplerov posao je stvaranje slika planeta, on ne može toliko temeljito pregledavati planet. Za to je potrebna napredna tehnologija i instrumenti koji bi vjerovatno morali biti u orbiti. Kepler nam otkriva postoje li drugi svjetovi, a mi potom možemo tražiti biološke tragove i znakove života drugim oruđima”, rekao je, prenosi Index.