Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Nove kokainske rute : 1.500 “mula” nosi pošiljke prema Balkanu

1018591523

Kokainske rute iz džungli Kolumbije, Bolivije i Perua do neiscrpnog izvora gotovine na evropskom tržištu droge i dalje cvjetaju uprkos sve većem ratu velikih država protiv narko tržišta.

Najveća priča velikih narko kartela u zadnjih deset godina vrti se oko nastanka novih ruta koje vode prema evropskom tržištu, od Kolumbije od Zapadne Afrike, te kopnom preko Sahare do obale Sjeverne Afrike.

U trećoj sezoni serije VICE na HBO-u, Ben Anderson je istražio puteve kojima narkotici stižu iz Južne Amerike preko Afrike, razgovarao je s krijumčarima kao i sa specijalnim agentom DEA-e koji je objasnio rute i kako one funkcionišu.

Prema riječima najboljih analitičara trgovine kokainom u Evropi, situacija na terenu se još jednom promijenila, ponovno ostavivši svjetske snage za borbu protiv trgovine drogom u priličnom zaostatku za njima.

Ali, neki su centri ostali prilično stabilni: Španija, Belgija i Holandija i dalje su glavne tačke pristizanja kokaina iz Južne Amerike, a upotreba kokaina ostaje relativno visoka u Evropi u usporedbi s ostatkom svijeta, naročito u državam koje su poznate po ‘velikim šmrkačima’, poput Španije i Velike Britanije.

Ali po pitanju krijumčarskih puteva na kontinentu, baš kao i u slučaju planetarne scene droge općenito, trenutno glavna priča odnosi se na proširivanje.

“Trgovci kokainom unose raznolikost u svoje rute i metode”, kaže Axel Klein, međunarodni stručnjak za trgovinu drogom iz Programa za kokainske rute Evropske unije.

“Doživjeli smo porast pošiljki u balkanske zemlje, na primjer grčku luku Pireus, gdje su krijumčari iskoristili urušavanje snaga reda i mira. Također i u Tursku, Crnu Goru i Albaniju.”

Sve je ovo omogućio, kaže Klein, pad moći kolumbijskih kartela.

“Evropske skupine sada mogu samo kupiti drogu u Kolumbiji i prebaciti je natrag, tako da viđamo i porast broja turističkih plovila koji se koriste za prevoženje preko Atlantika.”

On ističe i sve veću pojavu labaratorija za izvlačenje kokaina u Evropi. Unutar ovih labaratorija, koji su nedavno otkriveni u Španiji, Portugalu i Poljskoj, hemičari izvlače kokain iz neugledne robe kao što su drvene palete ili boce alkohola u koje je ubrizgana droga.

Ali najveće promjene su se dogodile u samoj Africi. Iako su podaci iz ove regije već tradicionalno ‘mršavi’, ono malo dokaza što postoji ukazuje na to da je kopnena ruta preko Sahare uglavnom napuštena, prema izvještaju jedne od vodećih ekonomskih ekspertnih skupina, pariške Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), o krijumčarenju droga u Zapadnoj Africi pod naslovom “Tranzit ilegalnih narkotika”, u koji je VICE imao uvid i koji bi trebao biti objavljen na proljeće.

Zbog nestabilnosti i nasilja u Libiji i Maliju ta je regija postala isuviše agresivna da bi se riskiralo prebacivanje velike količine kokaina preko nje, navodi se u izveštaju. Uz to, uticaj korumpiranih država koje su prvobitno omogućavale krijumčarske operacije širom Afrike uključujući Gvineju Bisao, Liberiju i Sijera Leone, sada je suzbijen, baš kao i utjecaj kolumbijskih mini-kartela na afričkom kopnu.

Bande podmićuju političare za što sigurniji tranzit droga

Ali, kako se ističe u izvještaju OECD-a, drugi nisu čekali kako bi uskočili na upražnjeno mjesto i napunili svoje džepove prljavim novcem od droga: uglavnom korumpirani političari i mafija u Nigeriji i Gani, koji su poradili na tome da povećaju svoje sudjelovanje u tranzitnom čvorištu Zapadne Afrike.

Kokain se na putu do Evrope sada sve više kreće preko glavnih morskih luka i aerodroma u Nigeriji, Senegalu i Gani.

Uspon Nigerije kao glavnog čvorišta za krijumčarenje kokaina bio je brz i dogodio se uglavnom uz pomoć nigerijske dijaspore u Brazilu, zemlje koja je u zadnje dvije godine prestigla Kolumbiju i Venecuelu postavši najveća svjetska polazna tačka za put kokaina u Evropu.

Prema Uredu UN-a za drogu i kriminal, prošle godine je 35 posto kokaina zapljenjenog u Evropi došlo iz Brazila, 11 posto je krenulo iz Kolumbije, a 10 posto iz Argentine. Lokalne nigerijske kriminalne grupe povezale su se sa sve većom nigerijskom populacijom u Brazilu, najviše u Sao Paulu, kako bi prevozili drogu u Evropu.

Izvještaj OECD-a procjenjuje da je u trgovinu drogom u Sao Paulu trenutno uključeno 1.000 Nigerijaca. Oni kupuju drogu i šalju je po kuririma zračnimi i morskim putevima u Zapadnu Afriku, ravno u ruke jedne od 50 nigerijskih organiziranih kriminalnih skupina koje tamo operiraju, uglavnom iz glavnog grada Senegala, Dakara.

Smatra se da su ove grupe 2014. godine poslale više od nevjerojatnih 1.500 ‘mula’ – četiri dnevno – na letovima iz Sao Paula.

Kokain se potom pakuje i prosljeđuje nigerijskim bandama u europskim gradovima, najviše u Holandiji i Španiji.

Da bi tranzit prošao što bolje, bande podmićuju između 50 i 100 ključnih političara i drugih osoba zaduženih za sigurnost u Zapadnoj Africi.

Trgovina drogom u tom dijelu Afrike, tvrdi izvještaj OECD-a, doveo je do malog buma u nekretninama i gradnji, kao i porasta uvoza i kupovine najskupljih automobila, uključujući Hummere i druga SUV vozila.

Za što bolji meth dovode se ‘kuhari’ iz Južne Amerike

Prema ovom izvještaju, iako krijumčari kokaina dijele manje količine gotovine mještanima, većina novca završi u rukama klike već bogatih i moćnih likova, pojačavajući tako nejednakost u prihodima i financijsko isključivanje najugroženijih u regiji. Samo petina novca zarađenog od krijumčarenja kokaina, procjenjuje se u izvještaju, zadržava se u regiji.

Evropa je zbog svega toga u stanju pripravnosti. Visoki specijalist za krijumčarenje kokaina iz Europola rekao je za VICE da su nigerijske bande sve veći razlog za zabrinutost u mnogim velikim europskim gradovima.

Njemačka, Austrija i Švicarska nedavno su zatražile od Europola da im pomogne u suzbijanju kokainskih tržišta kojima, tvrde oni, dominiraju nigerijski dobavljači.

Ali u izvještaju se ističe da se kokainske bande iz Zapadne Afrike ne zadovoljavaju samo jednim proizvodom. Već su se razgranali na proizvodnju i krijumčarenje metamfetamina , nakon što su naučili kako raditi meth od južnoameričkih ‘kuhara’ koje su doveli iz Nigerije.

Prošle godine je u Nigeriji otkriveno i onesposobljeno pet labaratorija metha, a sve veći broj Nigerijaca je uhvaćen kako krijumčari meth u azijske zemlje kao što su Malezija i Indonezija.

“Proizvodnja metha očigledno postaje značajan izazov za kontrolu droga u regiji i ozbiljan je razlog za zabrinutost”, upozoreno je u izvještaju OECD-a.

“U budućnosti će meth najvjerojatnije postati još više istaknutiji proizvod, pogotovo uz Zapadnu Afriku kao glavno čvorište za proizvodnju, a ne može se procijeniti potencijalni udar na stabilnost, politiku i razvoj.”

Ali suština ruta u Evropu ne svodi se samo na geografiju. Za Europol je prioritet postalo slanje pošiljki zato što je i te kako svjestan da je prometni poštanski sistem Evrope postao dom za lavinu kokainskih paketa , i od profesionalnih krijumčara i od dobavljača sa darkneta.

Zbog svega ovoga skoro da vam je žao agencija koje se bave uvođenjem reda i mira: pretraživanje evropskog poštanskog sistema u potrazi za drogom ispada puno teže čak i od pokušaja zaustavljanja beskrajne plime paketa kokaina sakrivenih među legalnim kontejnerima koji se šalju preko mora, zadatak za koji Europol priznaje da mu nije dorastao.

“Vrlo je lako prokrijumčariti male količine kokaina u kontejnerima na brodovima”, kaže specijalist za kokain iz Europola, “zato što pretražujemo samo dva posto njih. Krijumčari znaju za taj podatak i iskorištavaju ga.”