Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

beograd

Očišćeni murali zločinca Ratka Mladića i Draže Mihailovića

mural
FOTO: RSE

Beogradska opština Vračar, na čijoj teritoriji se nalazi zgrada sa muralom Ratka Mladića, objavila je 9. decembra da je, u skladu sa propisima, uklonila mural na zahtjev stanara zgrade

Grupa muškaraca očistila je murale osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću i nekadašnjem četničkom komandantu u Drugom svetskom ratu Dragoljubu Mihailoviću, koji su u ponedeljak u Beogradu osvanuli prekriveni crnom bojom, javlja RSE.

Nepoznati autori su crnom bojom prešarali murale u Njegoševoj ulici u širem centru glavnog grada Srbije. Tom prilikom uklonjene su i zastave Srbije koje su bile okačene na zidu pored murala.

Reporterka Radija Slobodna Evropa (RSE) fotografisala je u popodnevnim satima grupu muškaraca sa kapuljačama dok skidaju boju sa dva mutala.

Od kako su nepoznati autori oslikali mural sa likom Ratka Mladića u julu 2021. godine, građani su ga više puta polivali bojom i šarali, ali je on u roku od nekoliko sati vraćan u prvobitno stanje, pošto je mural premazan specijalnim lakom koji omogućava lako čišćenje.

FOTO: RSE

FOTO: RSE

Uz to, desničarske grupe su organizovale i dežurstva kako bi čuvale mural.

Beogradska opština Vračar, na čijoj teritoriji se nalazi zgrada sa muralom Ratka Mladića, objavila je 9. decembra da je, u skladu sa propisima, uklonila mural na zahtjev stanara zgrade. Međutim, mural je za manje od pola sata ponovo vraćen u prvobitno stanje. Kao i više puta do sada očistila ga je grupa nepoznatih mladića.

Inicijativa mladih za ljudska prava pokušala je da ukloni Mladićev mural 9. novembra na Međunarodni dan borbe protiv fašizma, ali im je policija to zabranila uz obrazloženje da postoji mogućnost od sukoba pristalica i protivnika skupa.

Ratko Mladić je kao komandant vojske bosanskih Srba pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovečnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Dragoljub Mihailović je 1946. godine osuđen na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije sa nacističkom Nemačkom tokom rata, nakon čega je streljan.

Viši sud u Beogradu je 2015. godine poništio tu presudu, sa obrazloženjem da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima. Sud je, međutim, napomenuo da se nije bavio utvrđivanjem činjenica da li je Mihailović bio ratni zločinac, već isključivo sudskom procedurom.