Globus

Trump ili biden

Predsjednički izbori u SAD: Borba za elektorske glasove “neodlučnih” država

01/11/2020

Kod američkih izbora ključna su dva koncepta: glasovi građana i Izborni koledž (Electoral College)

Amerikanci iduće sedmice biraju novog predsjednika, ali pri tome oni ne odlučuju direktno koji će kandidat ući u Bijelu kuću.

Kod američkih izbora ključna su dva koncepta: glasovi građana i Izborni koledž (Electoral College).

Izborni koledž je tijelo koje je formirano 1787. godine kao kompromisno rješenje između glasanja naroda i davanja mogućnosti Kongresu da izabere predsjednika.

Jedan od ciljeva je bio da se zaštite prava manjih država da budu potisnute od strane velikih država.

Sve u svemu imaju 538 elektora koji glasaju za predsjednika u ime naroda u svojoj državi.

Elektore obično nominuje politička stranka ili same stranke daju svoje kandidate. Odabrani elektori obično su kandidati lojalni svojoj stranci ili kandidatima za koje su rekli da će glasati.

Onaj elektor koji prekrši svoju obavezu da glasa za odeđenog kandidata poznat je kao “nevjerni elektor”. Međutim, ne postoji federalni zakon koji obavezuje elektore da se drže svog obećanja.

Na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, odnosno apsolutnu većinu od 538.

Ako je razlika u glasovima tijesna ili ako nijedan od kandidata ne dobije većinu, Predstavnički dom je ovlašten da izabere predsjednika. To se dogodilo samo jednom u historiji SAD.

Prvi i posljednji put kada je Predstavnički dom odlučivao o predsjedniku je bilo 1800. godine, kada je broj elektorskih glasova za Thomasa Jeffersona bio jednak kao i za Aarona Burra. Tada je Predstavnički dom izabrao Jeffersona za predsjednika.

U saveznim državama vlada princip “pobjednik nosi sve” – kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njene elektore. Izuzeci su Nebraska i Maine koji elektore dijele srazmjerno broju osvojenih glasova.

Stručnjaci upozoravaju da je elektorski sistem imao niz kontroverzi u prošlosti, a posebno nakon 2000. godine kada je George W. Bush osigurao potrebnu većinu elektorskih glasova iako je Al Gore osvojio pola miliona glasova više.

Sve u svemu, SAD su u svojoj historiji imale pet predsjednika koji su osvojili manji broj glasova, ali su pobijedili na izborima.

Također, 2016. godine demokratkinja Hillary Clinton osvojila je 3 miliona glasova više od svog protivnika. Međutim, republikanac Donald Trump je pobijedio, jer je bio 70 elektorskih glasova u prednosti u odnosu na nju. Uspio je da pridobije šest država koje su glasale za Demokrate 2012. godine, i osvojio presudne elektorske glasove u državama Wisconsin, Michigan i Pennsylvania sa razlikom manjom od 80.000 glasova. Te države su mjesto gdje se vodi najveća politička bitka i ove godine.

Demokratski kandidat za američkog predsjednika Joe Biden bi se mogao suočiti s istom preprekom na ovogodišnjim izborima, što znači da će se trebati fokusirati na ključne države da bi osvojio predsjedničko mjesto.

Države u kojima Republikanci ili Demokrati lako osvajaju izborne glasove su takozvane “sigurne” države.

Demografski podaci tih država razlikuju se od nacionalnog prosjeka. Stariji su, imaju više glasača bijelaca koji nisu visoko obrazovani i često imaju manji broj stanovnika druge rase. Ti glasači općenito favoriziraju Republikance i bili su osnova Trumpovih glasova 2016. godine.

Neizvjesnost se svodi na swing states, odnosno “neodlučne” države u kojima se ne zna ko bi mogao da pobjedi.

Primjerice, 67 posto bijelaca koji nisu univerzitetski obrazovani glasalo je za Trumpa 2016. U svih šest swing država, ova je demografska kategorija zastupljena za najmanje šest posto više od nacionalnog prosjeka.

Nakon predsjedničkih izbora 2016. godine dosta se govorilo o promjeni načina glasanja pa je tako jedno istraživanje pokazalo da veliki broj Amerikanaca – bilo da su Demokrate ili Republikanci – želi da o predsjedniku odlučuju građani, a ne elektori.

Danas Izborni koledž prebacuje prednost na manje države. Glas stanovnika Wyominga računa se 3,6 puta više nego glas glasača iz Californije. S obzirom da gotovo sve države primjenjuju sistem “pobjednik uzima sve”, izbori se odlučuju u desetak država, odlučujući tako za desetine miliona Amerikanaca.

Direktan glas bi tretirao sve Amerikance jednako, bez obzira na to gdje žive – što uključuje i Republikance u San Franciscu i Demokrate u Texasu.

Gotovo 138 miliona Amerikanaca izašlo je na izbore 2016. godine, ali Trumpovu pobjedu osiguralo je nešto više od 80.000 glasova u Wisconsinu, Michiganu i Pennsylvaniji.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.