Rezolucija o genocidu u Srebrenici i u Skupštini Srbije

Grupa poslanika predala je danas Skupštini Srbije prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Prijedlog rezolucije kojim se osuđuje genocid, svako poricanje genocida i prolašava 11. juli za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici predat je na usvajanje po hitnom postupku.

[pull_quote_right]Poslanica Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olena Papuga je rekla da su bez pogovora i bez razmišljanja podržali ovu rezoluciju i dodala da se treba razgovarati o svim žrtvama[/pull_quote_right]

Usvajanje ove rezolucije pokrenuto je na inicijativu poslanika Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, a pored poslaničke grupe manjina za sada su je podržali poslanici Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) i poslanica sa liste Demokratske stranke (DS) Aida Ćorović.

Predsjednik poslaničkog kluba SDA Sandžaka – Partija za demokratsko djelovanje (PDD), Sulejman Ugljanin je rekao da rezolucija ima za cilj uspostavljanje trajnog mira i regionalne saradnje na Balkanu, ali i da će njeno usvajanje imati poseban značaja za Bošnjake koji žive u Srbiji.

“U isto vrijeme kada se desio genocid u Srebrenici u Sandžaku je bio organizovan državni zločin nad Bošnjacima u Srbiji”, naveo je Ugljanin.

On je rekao da je rezolucija koju su predali sveobuhvatana, sadrži elemente nekih drugih rezolucija, ali da je zasnovana na osnovu presuda Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

“Usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije za nas predstavlja jedan važana korak ka vraćanju međunacionalnog povjerenja i uspostavljanju trajnog i pravednog mira. Vrijeme je da poslije 20 godina pogledamo istini u oči”, istakao je Ugljanin u obraćanju novinarima u srbijanskom parlamentu.

On je podvukao da je važno da kao bošnjački predstavnici sa drugim poslanicima ubijede svoje kolege u Skupštini Srbije “da se suoče sa posledicima nedela koje je neko u naše ime radio”.

Aida Ćorović, sa liste Demekratske stranke (DS) je rekla da se u konkretnom slučaju ne traži oproštaj od Bošnjaka već se traži oproštaj od sopstvenog naroda.

“Neki ljudi su učinili zločine u ime mladosti u Srbiji. Zbog budućnosti Srbije, zbog budućnosti srpske dece je jako važno da se stavi tačka na genocid u Srebrenici isto onako kako su se stavljale tačke na zločine u Drugom svjetskom ratu ili neke druge zločine”, poručila je ona, dodavši da je to njen lični čin, kao Bošnjakinje, ali i prije svega kao aktivistkinje za ljudska prava.

Poslanica Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Olena Papuga je rekla da su bez pogovora i bez razmišljanja podržali ovu rezoluciju i dodala da se treba razgovarati o svim žrtvama.

“Danas smo predložili da 11. jul bude Dan sećanja na sve žrtve, sa svih strana, u onim našim nesrećnim ratovima devedesetih godina”, navela je ona.

Predloženom rezolucijom se izražava saosjećanje sa svim žrtvama u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, potvrđuje se riješenost države da spriječi genocid, garantuje se ratifikacija i puna implementacija Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, podupiru se napori za sprovođenje istrage i procesuiranju optuženih za genocid u Srebrenici.

Tim prijedlogom se, između ostalog, obavezuje na razvijanje obrazovnih programa koji će budućim generacijama usaditi lekcije koje su izvučene iz prošlih genocida, zločina, etničkih čišćenja i zločina protiv čovječnosti.

Narodna skupštine Republike Srbije je 30. marta 2010. godine tijesnom većinom usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde. Usvojenom deklaracijom se traži i od ostalih država na prostoru bivše Jugoslavije da na isti način osude zločine nad srpskim narodom.