Primirje između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana traje gotovo mjesec dana, ali sve više pokazuje znakove ozbiljne nestabilnosti. Uprkos formalnom zatišju, obje strane nastavljaju s pritiscima i vojnim signalima koji povećavaju rizik od ponovne eskalacije sukoba.
Diplomatski pokušaji da se kriza smiri zasad nisu dali rezultate. Pregovori u pakistanskoj prijestolnici Islamabadu završeni su bez dogovora, a iako Pakistan pokušava oživjeti proces, konkretan napredak izostaje. SAD i Iran ostaju čvrsti u svojim “crvenim linijama”, što dodatno komplikuje mogućnost kompromisa.
Moreuz pod pritiskom
Hormuški moreuz postao je centralna tačka sukoba. Nakon američko-izraelskih napada na Iran krajem februara, Teheran sve otvorenije koristi kontrolu nad ovim ključnim plovnim putem kao političko i ekonomsko sredstvo pritiska.
SAD ne želi dopustiti da Iran uspostavi dominaciju nad moreuzom i uvede naplatu prolaza, jer bi to imalo dalekosežne strateške posljedice. S druge strane, Iran jasno poručuje da povratka na ranije stanje nema, čime dodatno zaoštrava situaciju.
VEZANI Hiljade vojnika, dronova i brodova: Amerika u Hormuzu započinje “Operaciju Sloboda”
Odluka američke mornarice da prati trgovačke brodove kroz moreuz izazvala je očekivanu reakciju Irana, uključujući i raketna upozorenja. Ključno pitanje ostaje da li će se sukob zadržati na ovom nivou ili će prerasti u otvoreni rat.
Globalne posljedice
Zatvaranje ili ograničavanje plovidbe kroz Hormuški moreuz ima ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju. Riječ je o jednoj od najvažnijih ruta za transport nafte i plina, ali i drugih strateških resursa poput helija i sirovina za đubriva.
Već sada se osjeća manjak energenata, što pogađa milione ljudi širom svijeta. Posebno zabrinjava kriza s đubrivima koja bi mogla dovesti do nestašica hrane u najugroženijim zemljama.
Trumpova strategija
Američki predsjednik Donald Trump suočava se s izazovima vlastite strategije. Njegova politika “maksimalnog pritiska” prema Iranu nije donijela očekivane rezultate, a sada SAD dovodi u situaciju bez jasnog izlaza.
Trump je, prema procjenama, frustriran otpornošću iranskog režima, ali i posljedicama odluke da uđe u sukob očekujući brzu pobjedu. Iako američka vojska pokazuje snagu, političke odluke ostavljaju zemlju u svojevrsnoj strateškoj pat-poziciji.
Istovremeno, Trump pokušava utjecati i na globalno tržište nafte, pozivajući trgovce da ne podižu cijene goriva, svjestan političkog pritiska unutar SAD-a.
Zaljev na meti
Napetosti se šire i na zemlje Zaljeva. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) postaju potencijalna meta Irana, posebno zbog strateške luke Fudžejra koja omogućava izvoz nafte bez prolaska kroz Hormuz.
Kao odgovor, UAE dodatno jača saradnju sa SAD-om i Izraelom, uključujući i raspoređivanje sistema protivraketne odbrane Iron Dome. Ipak, uprkos rastućim tenzijama, Emirati zasad izbjegavaju direktnu konfrontaciju s Iranom.
Američka poruka
Američki ministar odbrane Pete Hegseth poručio je da primirje i dalje formalno traje, uprkos incidentima u moreuzu.
“Primirje nije završeno. Rekli smo da ćemo se braniti i to snažno, i to smo i učinili. Iran to zna, a predsjednik na kraju može odlučiti hoće li nešto prerasti u kršenje primirja”, kazao je Hegseth.
VEZANI Iran nudi otvaranje Hormuškog moreuza, traži dvije stvari
Naglasio je da je operacija “Projekat sloboda” isključivo odbrambena i usmjerena na zaštitu civilne plovidbe, te da SAD ne traži sukob, ali je spreman odgovoriti na svaku prijetnju.
Na ivici eskalacije
Iako američki zvaničnici tvrde da je prolaz kroz moreuz siguran, stotine brodova i dalje čekaju prolazak, što pokazuje koliko je situacija neizvjesna.
Sve veći rizik od pogrešne procjene ili incidenta dodatno povećava opasnost od šireg sukoba. U okolnostima gdje obje strane testiraju granice, svaka nova akcija može biti okidač za eskalaciju.
Za sada, primirje opstaje – ali na izrazito klimavim temeljima.
