"nepoštovanje"
Švedski premijer Kristersson osudio poziv čelnika kranje desnice na rušenje džamija
Švedska, čiju prijavu za NATO još trebaju ratificirati Mađarska i većinski muslimanska Turska, doživjela je niz incidenata koji su izazvali napetosti sa zemljama širom Bliskog istoka
Švedski premijer Ulf Kristersson osudio je u ponedjeljak čelnika krajnje desničarske stranke koja podržava njegovu vladu nakon što je pozvao na rušenje nekih džamija u zemlji.
Čelnik Švedskih demokrata (SD) Jimmie Akesson pozvao je da se neke džamije konfiskuju i sravne sa zemljom tokom govora na godišnjoj stranačkoj konferenciji u subotu.
– Moramo početi s konfiskacijom i rušenjem džamija u kojima se širi antidemokratska, antišvedska, homofobična, antisemitska propaganda ili opće dezinformacije – kazao je Akesson.
Kristersson, čija koaliciona vlada ne uključuje SD, ali se oslanja na njenu podršku, osudio je te izjave kao “nepoštovanje”.
– Mislim da je to način izražavanja bez poštovanja, polarizirajući način izražavanja – izjavio je Kristersson za emitera programa SVT.
– To pogrešno predstavlja ono za šta se Švedska zalaže na međunarodnom planu – dodao je.
Akessonov govor izazvao je gnjev i u Švedskoj i van nje, i primorao Kristerssona da objavi izjavu na X-u, nekadašnjem Twitteru, ponavljajući švedsko “ustavno pravo na slobodu vjeroispovijesti”.
– U Švedskoj ne rušimo bogomolje. Kao društvo, moramo se boriti protiv nasilnog ekstremizma bez obzira na njegovu osnovu – ali to ćemo učiniti u okviru demokratske države i vladavine prava – rekao je on.
Bivša socijaldemokratska premijerka Magdalena Andersson pozvala je Kristerssona da smijeni sve zvaničnike SD-a koji rade u uredima vlade u Stockholmu.
– To pogoršava imidž Švedske, ne olakšava našu prihvat u NATO-u i dodatno povećava polarizaciju u našoj zemlji. To ne stavlja Švedsku i sigurnost i sigurnost švedskog naroda na prvo mjesto – navodi Andersson na X-u.
Niz incidenata
Švedska, čiju prijavu za NATO još trebaju ratificirati Mađarska i većinski muslimanska Turska, doživjela je niz incidenata koji su izazvali napetosti sa zemljama širom Bliskog istoka.
Niz spaljivanja Kura’na tokom godine doveo je do protesta i široko rasprostranjenih osuda Švedske, a nekoliko bliskoistočnih zemalja pozvalo je švedske ambasadore.
Irački demonstranti u julu su dva puta upali u švedsku ambasadu u Bagdadu, podmečući požar u kompleksu tokom drugog incidenta.
Prošle je godine Švedska bila meta velike kampanje dezinformacija u kojoj se tvrdilo da njene socijalne službe “otimaju muslimansku djecu” i smještaju ih u kršćanske domove, primoravajući vlasti da javno negiraju optužbe, prenosi AFP.
