Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

U Srbiji samo u 2015. godini 28 hiljada upita za azil

schodder-stefanovic

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović je izjavio da je u Srbiji 2008. godine zaprimljeno 77 zahtjeva za azil, 2013. godine pet hiljada, a tokom 2014. broj je porastao na 16 hiljada. U 2015. godini, do sada je 28.187 ljudi izrazilo namjeru da zatraži azil.

Navodeći da su od tih ljudi najbrojniji državljani Sirije, Avganistana, Iraka, Somalije i Pakistana, Stefanović je rekao:

“Naravno da najveći broj tih ljudi ne želi da se suštinski zadrži u Republici Srbiji i samo manji broj njih kroz sistem azila ostaje ovdje, ali za svakog od ovih ljudi Republika Srbija je dužna da obezbijedi određena sredstva.“

Ističući da Srbija želi da učestvuje u rješavanju problema sve većeg broja migranata te da se u razgovoru sa šefom predstavništva Visokog komesarijata UN za izbjeglice u Srbiji UNHCR-a Hans Friedrich Schodderom složio u tome da Srbija ne može da rješava ovaj problem sama, Stefanović je rekao:

“Mi želimo pomoć, treba nam i pomoć u resursima, u zdravstvenim uslugama, u ljudima, tehnici, ali i u hrani, ljekovima, smještajnim kapacitetima. Izgradnja sistema azila, u kome ćemo uspjeti da jedan dio ljudi prihvatimo na svojoj teritoriji, ali i za dio ljudi koji žele da nastave svoje putovanje, obezbijedimo sigurnost i bezbjednost, jedna je od obaveza Republike Srbije, ali čini mi se nešto što i ljudski treba da prihvatimo i uradimo jer niko od ovih ljudi ne dolazi u Srbiju zato što je bijesan ili ne zna šta bi drugo, već zato što ih je na to natjerala muka.“

Kao problem Stefanović je istakao to da je potrebno da sve zemlje u ovom sistemu shvate da su dio rješenja.

“Tako se to odnosi na Makedoniju, koja isto mora prihvatiti da je dio sistema i dio rute azilanata i mora prihvatiti i svoj dio tereta. Isto se to odnosi i na sve druge zemlje kroz koje azilanti prolaze i mi imamo situaciju da azilanti iz EU, iz Grčke i Bugarske, napuštaju te zemlje i onda preko Srbije ponovo ulaze u Evropsku uniju“, rekao je.

Šef predstavništva Visokog komesarijata UN za izbeglice u Srbiji UNHCR-a Hans Friedrich Schodder rekao je da na globalnom nivou prema posljednjim podacima na svijetu ima 59,5 miliona ljudi koji su prisilno raseljeni, što je ogroman porast, a u odnosu na prošlu godinu on iznosi 16 odsto.

“Veliki broj ovih ljudi dolazi iz Sirije i drugih zemalja koje su pogođene ratom. Rat u Siriji i dalje traje i novi konflikti izbijaju svakog časa“, rekao je Schodder i dodao:

“Mi vidmo ono što se svakodnevno dešava, sirijske porodice sa malom djecom u parkovima Beograda i drugih gradova u Srbiji, sve ih je više, vidimo kako prolaze autoputem. To su ljudi koji imaju veliki problem, koji putuju danima, nekada nedeljama, preko Grčke kroz Makedoniju, dolaze u Srbiju, u Preševo, nastavljaju dalje ka Subotici. Da bi im se pomoglo potrebna je međunarodna akcija, međunarodna pomoć.“

Odgovarajući na pitanje koje se odnosi na najave Mađarske da podigne ogradu na granici sa Srbijom, kako bi spriječila priliv migranata, Schodder je naveo da UNHCR smatra da svaka država ima pravo da kontroliše svoje granice i migracije, ali da se istovremeno moraju imati u vidu i potrebe izbjeglica.

“Ograde nisu rješenje, one bi samo mogle da pogoršaju situaciju jer bi se izbjeglice mogle zaglaviti i negdje danima ostati na jednom mjestu bez mogućnosti da odu dalje, a onda bi se mogli obratiti krijumčarima, kriminalcima ili da pronađu neke druge teže puteve, čime im otežavamo ionako već tešku situaciju“, rekao je Schodder.