Protesti u Srbiji, napetosti u BiH i na Kosovu: zašto su u razmaku od samo petnaestak dana već drugi put razgovarali glavni sekretar NATO-a Mark Rutte i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić?
Protesti u Srbiji, ali i događanja u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, ipak su privukli pozornost međunarodne politike. Nakon višemjesečnog ignorisanja studentske i građanske pobune, oglasili su se i pojedini zapadni političari, koji su među ostalim izrazili podršku teritorijalnom integritetu BiH, ali i dali određene oprezne komentare na val nezadovoljstva na srpskim ulicama.
Čini se da je postalo donekle jasno kako podrška stabilokraciji Aleksandra Vučića nije velika garancija za regionalnu stabilnost te da su sada sve učestaliji izravni susreti pojedinih međunarodnih dužnosnika s predsjednikom Srbije, piše DW.
Detalji tih susreta uglavnom nisu predstavljeni javnosti, osim uobičajenih fraza o spremnosti na unapređenje saradnje i podršci miru. No svakako je zanimljivo da je u razmaku od samo nekoliko sedmica već drugi put došlo do razgovora između glavnog sekretara NATO-a Marka Ruttea i Aleksandra Vučića.
Kako za DW ocjenjuje Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, to je siguran znak da je glavna tema tog susreta Srbija: “Pokazuje se da se Srbija našla na rubu velikog sigurnosnog rizika i da ponašanje srpskih vlasti doprinosi tom procesu, što je privuklo pozornost NATO-a, budući da Srbija ima i regionalni značaj. Vjerovatno će tema biti korištenje/nekorištenje zvučnog oružja i da vlast učini sve kako bi izbjegla oružane sukobe s građanima. Posebno važno je, čini mi se, upozorenje da se stave pod kontrolu paravojne i parapolicijske snage, koje su u čvrstoj vezi s organiziranim kriminalom i narkobiznisom“, kaže Janjić.
U taj kontekst naš sagovornik smješta i činjenicu da je tokom prethodnog razgovora s Vučićem glavni sekretar NATO-a skrenuo pozornost i na rješavanje slučaja Banjska: “To nije samo međunarodna obaveza Srbije. Razoružavanje i stavljanje pod kontrolu takozvane civilne odbrane, koja se aktivirala i tokom protesta 15. marta, mora se provesti. Sistem njenog upravljanja mora se demontirati, a taj sistem nalazi se u Srbiji“, napominje Janjić.
Aleksandar Vučić iz Brisela je poručio da je s Markom Rutteom razgovarao o ponašanju KFOR-a i NATO-a na Kosovu, ali i o situaciji u BiH.
Kada je riječ o napetoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Dušan Janjić smatra da je Vučić dobio „diplomatsko upozorenje da je vrijeme isteklo i da više nema prostora za takozvane duple i troduple igre podrške ili nepodrške Miloradu Dodiku. To je također upozorenje – i to spada u nadležnost Ruttea – da se i tamo ne dogodi nešto poput Banjske. Srbija tu mora pokazati da ima jasne političke stavove, a možda i više od toga, da pokaže kako ima učinkovite sigurnosne mehanizme za smanjenje rizika“, ističe Janjić.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je sastanak u Briselu s Vučićem kao “konstruktivan“ te navela da su razgovarali o konkretnim koracima na putu Srbije prema EU i primjeni Plana rasta za Zapadni Balkan. Istaknula je i “važnost civilnog društva i nezavisnih medija u tom procesu“.
Takva formulacija zasigurno neće naići na oduševljenje u srpskoj javnosti, kao što nisu ni prethodna suzdržana izjašnjavanja predstavnika Evropske unije o režimu Aleksandra Vučića. To će vrlo vjerovatno samo dodatno produbiti nepovjerenje prema EU u Srbiji.
Dušan Janjić ipak upozorava da se “prije svega predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen našla na udaru kritika zbog izjava Marte Kos. Vidjeli smo izraze zahvalnosti onima koji su navodno zaštitili sigurnost svih sudionika, a sada svi znamo da su oni zapravo izveli napad na građane“, primjećuje Janjić.
Aleksandar Vučić, s druge strane, ne može reći ništa novo o napretku Srbije u evropskim integracijama, jer su one gotovo potpuno zaustavljene, dodaje Janjić i naglašava kako je „nova činjenica da Vučiću više niko ništa ne vjeruje. Možda može pokušati formirati neku novu vladu koja bi na papiru bila malo više proevropska i ekspertska, ali ostaje taj problem da mu u međunarodnoj zajednici niko ne vjeruje. Ta sumnja će postojati sve dok ne dođe do neke vrste međunarodne istrage onoga što se događalo 15. marta u Beogradu“, smatra Janjić.
Ako se već govori o paradržavnim snagama, tokom protesta u subotu 15. marta, u takozvanom “parku studenata koji žele učiti“ bilo je nagurano nekoliko stotina maskiranih batinaša. Prema aktuelnim svjedočanstvima, ozbiljniji sukobi izbjegnuti su zahvaljujući malo sreće i dobroj organizaciji osiguranja protesta.
Iako je nakon protesta izgledalo da se park napušta, na prostoru Pionirskog parka ispred Predsjedništva Srbije upravo se organizira novo okupljanje sa šatorima koji izgledaju kao vojni, te maskiranim civilima koji provode neka svoja pravila ulaska i kretanja kroz park, dok policija sve to nijemo promatra.
Dušan Janjić napominje da su u tom parku “zloupotrijebljeni ljudi s Kosova, ali smo vidjeli i defile Dodikovih ljudi, kao i ljudi iz Crne Gore. Dobro je što se sada ipak reagira, ako se već nije radilo na prevenciji, kako bi se spriječilo da Vučić nastavi destabilizirati situaciju. Pri tome međunarodna zajednica ipak mora uzeti u obzir da postoji novi politički i društveni igrač, a to su pobunjeni građani protiv Vučića. Oni trenutno imaju najveći utjecaj na javnost i bez njih se situacija neće vratiti u relativnu normalnost“, zaključuje predsjednik Foruma za etničke odnose.
