Zašto u cijeloj Evropi još samo mali Šveđani idu u škole i vrtiće?

Usred pandemije koronavirusa, u jednoj zemlji Evropske unije djeca idu u škole i vrtiće, restorani i barovi većinom su otvoreni, voze autobusi, vozovi i avioni, mnogi ljudi i dalje odlaze na posao, a ostali rade od kuće, otvoreni su frizerski saloni, teretane, noćni klubovi, čak i wellness centri i javni bazeni.

Iako je do sinoć imala 23 smrtna slučaja, 1929 zaraženih, 333 u bolnici te 50 pacijenata na intenzivnoj njezi, Švedska i dalje uglavnom živi normalno ili barem pokušava održati privid normalnog života.

I dalje su dopuštena javna okupljanja s manje od 500 sudionika, granice su otvorene za sve građane Evropskog gospodarskog prostora i Švicarske, pa čak i tražitelje azila, nema nikakve zabrane putovanja, postoji tek preporuka građanima da bez potrebe ne putuju izvan mjesta stanovanja. Premijer Stefan Löfven potiče građane koji nisu u rizičnim grupama da nastave s uobičajenim aktivnostima koliko god je to moguće, primjerice da naručuju hranu iz lokalnih restorana, piše index.hr.

Švedska mjere uvodi na kapaljku

Mjere protiv koronavirusa, od prvog slučaja 31. januara, Švedska uvodi na kapaljku i pomno važe svaku sljedeću odluku ili restrikciju. Ključne odluke ne donose političari, nego grupa stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo (Folkhälsomyndigheten) pod vodstvom glavnog državnog epidemiologa Andersa Tegnella. I sam premijer u četvrtak je rekao kako je “Švedska spremna na sve neophodne mjere”, ali i da može samo “ponoviti da se treba držati Tegnellovih uputa”.

“Mislim da nema potrebe za prisilnim mjerama jer ljudi se u Stockholmu drže savjeta isto kao i stanovnici evropskih gradova koji su uveli zabranu kretanja. Stvari dobro funkcioniraju, u skladu sa švedskim modelom, i siguran sam da ćemo biti podjednako uspješni u ovoj situaciji kao i druge zemlje”, rekao je Tegnell za švedski dnevni list Dagens Nyheter.

Međutim, nisu svi Šveđani uvjereni da Tegnell i njegovi saradnici vuku ispravne poteze. Kad se pogleda karta Evrope, u oči bode činjenica da u cijeloj Evropskoj uniji jedino u Švedskoj osnovne škole i vrtići nisu zatvoreni, a obrazovne ustanove normalno rade još samo u Bjelorusiji i Rusiji. Švedska je prije sedmicu dana naložila gimnazijama i fakultetima da prijeđu na online nastavu, no odluke o zatvaranju svih škola još nema.

“Mnogi nas pitaju zašto ne zatvorimo škole i predškolske ustanove. Najmlađi gotovo uopće ne obolijevaju i nema potrebe zatvarati škole da bi se njih zaštitilo”, objasnio je Tegnell na konferenciji za novinare prije nekoliko dana, dodavši kako nema podataka da je u Italiji, Južnoj Koreji i Kini zbog koronavirusa umro iko mlađi od 10 godina.

Zbog zatvaranja škola roditelji bi mogli napustiti svoja radna mjesta

Između redova mogu se naslutiti tri glavna razloga za ovakvu švedsku odluku. Prvo, postoji bojazan da će zatvaranje škola i vrtića dijelom nagnati roditelje da napuste radna mjesta, među kojima su neka ključna za funkcioniranje društva, dok će druge mališane morati čuvati pripadnici rizičnih grupa – bake i djedovi i tako se dodatno izložiti zarazi. Drugi je razlog omogućavanje roditeljima mlađe djece da se bez brige posvete radnim zadacima, što je važno za barem djelomično održavanje gospodarskih aktivnosti.

Belgijski epidemiolog smatra da je greška zatvoriti škole

Treći razlog niko u Švedskoj nije javno izrekao, ali su u petak mnogi mediji prenijeli riječi jednog istaknutog belgijskog epidemiologa, koji smatra da je njegova zemlja pogriješila zatvaranjem osnovnih škola. On smatra da malu djecu, koja nemaju faktore rizika, treba svjesno izložiti virusu. S obzirom na to da djeca očito rijetko obolijevaju i imaju blage simptome, brzo će se oporaviti od bolesti i razviti određeni nivo imuniteta na koronavirus, što će biti od nemjerljive koristi po stvaranje imuniteta krda u budućnosti.

I u Švedskoj vlada zabrinutost zbog ekonomskih i finansijskih posljedica pandemije. Zasad su najviše stradale uslužne djelatnosti, poput hotela i restorana, te prometni i prijevoznički sektor, u kojima je samo u martu zabilježeno oko 20.000 otkaza. I Volvo Cars i Volvo AB (proizvođač kamiona, autobusa i radnih mašina) sljedeće sedmice zatvaraju sve svoje tvornice u Švedskoj. Kod kuće će ostati oko 45.000 radnika, zasad uz redovnu plaću umanjenu za oko 6 posto. Iako se švedska javnost odmah prisjetila uzrečice da “Švedska ide naprijed dok Volvo radi”, čini se kako iza ove odluke više stoji nestašica repromaterijala i drastičan pad prodaje u Evropi nego sama zaraza.

Vlada je prije sedmicu dana predstavila program pomoći posrnulim kompanijama vrijedan 30 milijardi eura, a ministrica kulture i sporta Amanda Lind u petak je najavila kako će svaki od ta dva sektora dobiti 50 miliona eura pomoći.

Da javnozdravstvene vlasti ipak ne žive u iluzijama i ne shvaćaju situaciju olako, govore i izvještaji sa sastanaka u kriznim štabovima po regijama, na kojima se govori o tome da će koronavirus zahvatiti oko 60 posto populacije te da je cilj razvući broj oboljelih kroz vrijeme, odnosno uravnotežiti krivulju, kako se sistem javnog zdravlja ne bi raspao, ali istovremeno održati barem određenu privrednu aktivnost.

Švedska ima mali postotak pušača i građani više poštuju zakone

U odnosu na druge evropske zemlje Švedska ima neke komparativne prednosti u ovoj pandemiji, poput vrlo malog postotka pušača (14%), kulture koja potiče poštovanje zakona i povjerenje u autoritete, samostalnost, individualnost i socijalnu distancu, te činjenice da ima vlastitu proizvodnju mnogih medicinskih potrepština, pa čak i respiratora (16.000 uređaja godišnje). Međutim, isto je tako činjenica da niko u svijetu danas nema potpuno pouzdane i univerzalne metode borbe protiv koronavirusa, a Švedska u toj borbi ne slijedi ostale, nego uglavnom ide svojim putem. Za nekoliko mjeseci saznat ćemo je li se to isplatilo.