Zvučni top u Beogradu: “Earshot” objavio svoju analizu, Vučiću se neće svidjeti

Nakon što su se pojavile sumnje da je vlast koristila elektronsko oružje tokom protesta, pokrenuta je peticija kojom se traži istraga od strane Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća Europe i OESS-a. Peticiju je za manje od 24 sata potpisalo više od 500.000 ljudi iz Srbije i dijaspore

Redakcija
5 min čitanja
trenutak upotrebe zvučnog topa na protestima u beogradu, građani su bježali kao sumanuti

Na četiri snimka sa mjesta “zvučnog udara” tokom protesta 15. marta, eksperti Earshot-a identifikovali su buku nalik na onu koju proizvodi Vortex Ring Gun ili Vortex Cannon, objavila je organizacija CRTA.

Analizirano je 12 video dokumenata, od kojih su neki dobijeni posredstvom CRTA-e, zahvaljujući građanima koji su podijelili svoje snimke. Earshot, prva svjetska neprofitna organizacija za istraživanje zvučnih fenomena u cilju zaštite ljudskih prava i životne sredine, ukazala je na moguće korištenje naprednih zvučnih tehnologija tokom protesta u Beogradu.

Vojni analitičar: Ponašanje ljudi ukazuje na upotrebu zvučnog topa američke firme Genesis

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je da ponašanje ljudi tokom protesta „15. u 15“ ukazuje na upotrebu infrazvuka ili zvučnog topa američke firme Genesis, koji se, prema njegovim tvrdnjama, tajno koristi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije.

“Riječ je o velikom megafonu koji može emitovati bilo kakav zvuk na velikim udaljenostima, ali i koristiti dodatne uređaje za infrazvuk ili mikrotalasne frekvencije,” objasnio je Radić.

Zahtjev za međunarodnu istragu potpisalo više od 500 hiljada ljudi

Nakon što su se pojavile sumnje da je vlast koristila elektronsko oružje tokom protesta, zahtjevi za neovisnu međunarodnu istragu postaju sve glasniji. Pokrenuta je peticija kojom se traži istraga od strane Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća Europe i OESS-a. Peticiju je za manje od 24 sata potpisalo više od 500.000 ljudi iz Srbije i dijaspore.

Peticija naglašava da je Srbija potpisnica međunarodnih konvencija koje garantuju pravo na mirno okupljanje i izražavanje mišljenja. Također, upozorava da korištenje represivnih sredstava s potencijalnim trajnim zdravstvenim posljedicama predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava.

Kako su protesti u Beogradu prekinuti?

Studentski pokret organizovao je protest „15. za 15.“ nakon višemjesečne blokade fakulteta, tražeći političku i kaznenu odgovornost za smrt 15 osoba u nesreći na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra prošle godine. Višesatni skup prekinut je pod još nerazjašnjenim okolnostima u trenutku kada su demonstranti održavali 15-minutnu šutnju na Trgu Slavija.

Prema policijskim procjenama, na protestima je bilo oko 107.000 ljudi, dok organizacija Arhiv javnih skupova tvrdi da ih je bilo između 275.000 i 325.000. Video-snimci s društvenih mreža prikazuju paničnu reakciju mase, dok svjedoci navode da je uzrok incidenta bio snažan i neobičan zvuk, koji bi mogao biti posljedica upotrebe zvučnog topa.

Zvanična reakcija i dalje izaziva sumnje

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije negiralo je korištenje zvučnog topa, nazivajući te tvrdnje dezinformacijama. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Ministarstvo obrane također su demantovali upotrebu bilo kakvog sličnog sredstva. Ipak, tužilaštvo je pokrenulo istragu o tome ko u javnosti širi informacije o navodnoj upotrebi zvučnog oružja.

U međuvremenu, sve veći broj učesnika protesta prijavio je zdravstvene probleme poput glavobolje, vrtoglavice, mučnine i privremenog gubitka sluha. Opozicione stranke i nevladine organizacije zahtijevaju dodatne istrage na domaćem i međunarodnom nivou kako bi se utvrdilo šta se zaista dogodilo.

Protesti u Beogradu pod lupom međunarodne javnosti

Srbijanski predsjednik Vučić ponovno je u video izjavi na Instagramu negirao upotrebu zvučnog topa, ističući da su to “najveće laži”. Vlada Srbije izrazila je spremnost da omogući neovisnu istragu FBI-a i ruskog FSB-a kako bi se utvrdila istina.

I dok državne institucije demantuju optužbe, studenti u Beogradu nastavljaju proteste ispred Ministarstva zdravlja, zahtijevajući odgovore i pravdu za sve koji su tokom protesta osjetili simptome zdravstvenih problema.

U narednim sedmicama ostaje da se vidi hoće li pritisak javnosti i međunarodnih organizacija rezultirati transparentnom istragom i konačnim odgovorima na pitanje: Šta se zaista dogodilo 15. marta na protestima u Beogradu?

Podijeli ovaj članak