Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Igre bez granica

Izbori 2020. se trebaju održati, ne postoji niti jedan razlog za odlaganje

cik-izbori-glasanje

U prvom redu treba predložiti one izmjene koje će unaprijediti izborni proces uvođenjem novih tehnologija, kao što su biometrijska identifikacija birača, skeniranje glasačkih listića, kojim bi se spriječile mnoge nezakonite radnje od strane dijela izborne administracije

(Političare i pelene treba stalno mijenjati, iz istih razloga)

(Mark Twain)

Lokalni izbori 2020. godine, da ili ne? Tema koja je u zadnje vrijeme, a zbog trenutne epidemilološke situacije prouzrokovane pandemijom korona virusa, zainteresovala političku i stručnu javnost.

Razlog tome je odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH da uputi u parlamentarnu proceduru Prijedlog za dopune Izbornog zakona BiH kojim bi se omogućilo odlaganje izbora 2020. godine zbog proglašenog stanja prirodne nesreće u FBiH, odnosno vanrednog stanja u RS, sa obrazloženjem da se neće moći provesti određene radnje predviđene Izbornim zakonom, a koje se tiču – u prvom redu – skupljanja potpisa podrške za političke subjekte koji nemaju viječnike/odbornike u opštinskim i gradskim skupštinama.

Za neke političke stranke ovakav prijedlog je neprihvatljiv dok neke stranke ovo podržavaju, piše Vehid Šehić za Inforadar.

Po mom mišljenju, ne postoji niti jedan razlog za odlaganje izbora koji bi se, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, trebali održati 4. oktobra 2020. Ono što treba naglasiti je da datum održavanja izbora u BiH ne ovisi o političkoj volji onih koji čine vlast, kao što imamo slučaj u našem susjedstvu. Izborni zakon je jasan, izbori se održavaju prve nedjelje u mjesecu oktobru, a odluka o raspisivanju izbora se donosi 150 dana prije dana održavanja izbora, koliko traje izborni period, koji je daleko najduži u odnosu na sve druge evropske države. Zato bi CIK BiH trebao da početkom ovog mjeseca donese odluku o raspisivanju izbora, u skladu sa Izbornim zakonom.

Moram naglasiti da će se parlamentarni izbori ove godine održati i u Hrvatskoj i u Srbiji, gdje je izborni period 40-60 dana, a prema nekim naznakama, izbori u Srbiji treba da se održe u junu, a u Hrvatskoj u julu mjesecu. Također, u SAD-u predsjednički izbori će se održati u novembru 2020. i niko ne govori o odgađanju izbora, a posljedice epidemije u ovoj državi su velike.

Ako sve ovo imamo u vidu, ne može se naći niti jedan logičan razlog radi čega je CIK BiH svojim prijedlogom pokrenuo inicijativu za odlaganje izbora. Sa druge strane, epidemiološku situaciju mogu procjenjivati samo stručni ljudi – epidemiolozi, virusolozi, infektolozi i drugi, a ne politika, pa ni CIK BiH.

Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH, u prvom redu trebalo je predlagati one izmjene koje će unaprijediti izborni proces uvođenjem novih tehnologija, kao što su biometrijska identifikacija birača, skeniranje glasačkih listića, kojim bi se spriječile mnoge nezakonite radnje od strane dijela izborne administracije i da konačno izborni rezultati u cijelosti odgovaraju izbornoj volji birača, a time da vratimo integritet i kredibilitet izbornom procesu, kao i povjerenje građana.

Ne smije se zaboraviti ni Grad Mostar i konačno omogućiti da građani Mostara nakon 2008. godine ostvare svoje aktivno i pasivno biračko pravo, što im ustav garantuje. To su naši prioriteti kada su u pitanju oktobarski lokalni izbori u BiH.

Ali, bojim se da od ovih izmjena neće biti ništa zbog političke neodgovornosti predstavnika zakonodavne vlasti, jer mnogi od njih u trenutnoj situaciji prirodne nesreće ne pokazuju odgovornost koju treba da pokažu da njihov politički angažman doprinese opštem dobru.

Nažalost, to je naša realnost. Mnogi od njih se pozivaju na evropske vrijednosti, a to je u prvom redu vladavina prava, no oni i dalje ne poštuju Ustav, odluke ustavnih sudova, kao i neke zakone. Ono što budi optimizam je visok stepen odgovornosti građana u ovoj kriznoj situaciji i poštivanje svih odluka i preporuka nadležnih institucija, za razliku od mnogih predstavnika vlasti koji u mnogim situacijama nisu radili u najboljem interesu građana, a razlog je neprimjerena kadrovska politika koja je omogućila da značajne funkcije obavljaju nekompetentni kadrovi. Podobnost, a ne stručna odgovornost!

Ali da se vratim izborima kao jedinom demokratskom načinu promjene vlasti. Izborni zakon i njegova primjena pokazuju demokratičnost jednog društva u kojem je omogućeno da svaki građanin uživa individualna i kolektivna ljudska i građanska prava. Nažalost, naš Ustav, a time i Izborni zakon, je diskriminatorski jer građanima ne omogućava korištenje aktivnog i pasivnog biračkog prava, ovisno u kojem entitetu žive i kojoj etničkoj grupi pripadaju.

Svjesni smo i činjenice da mnogi građani nemaju povjerenje u institucije ove države, pa samim tim ni u CIK BiH, koja je pod posebnom pozornošću javnosti u vrijeme izbora. Mnogi akteri izbornog procesa, političke stranke, građani, posmatrači i mediji ukazuju na nezakonite radnje koje se dešavaju u izbornom procesu a koje se u prvom redu odnose na nepoštivanje izborne volje onih koji izlaze na izbore.

U takvim situacijama se očekuje od izborne administracije da efikasno djeluje i adekvatno sankcioniše takvo ponašanje i time očuva kredibilitet izbornog procesa. Međutim, takvih reakcija vrlo često nedostaje, što u široj javnosti stvara uvjerenje da je dio izborne administracije pod uticajem određenog kruga političkih stranaka.

Članove CIK BiH bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na način kako je predviđeno Izbornim zakonom BiH i Poslovnikom o radu Predstavničkog doma. Svaka vlast želi da ostvari uticaj na rad državnih institucija, a da li će taj uticaj biti moguć isključivo ovisi o onim koji rade u tim institucijama i da li svoj posao rade profesionalno, efikasno, odgovorno i u skladu sa zakonom. Ovo se odnosi na članove CIK BiH.

Posljednji reizbor članova CIK BiH izazvao je negativne reakcije kod dijela političkih stranaka koje ističu da je CIK BiH pod uticajem određenih političkih stranaka, iz čega proizilazi da su do sada bili pod njihovim uticajem. Ovakva situacija apsolutno ne odgovara članovima CIK BiH i njihovom daljem radu jer će biti pod stalnim pritiskom. Ali moram istaći da su i kandidati sami lobirali da budu izabrani.

U mnogim demokratskim državama parlament takođe bira članove izborne administracije, ali od trenutka imenovanja oni isključivo postupaju po ustavu i zakonu i time garantuju jednakost svih pred zakonom.

Dobar primjer odgovornog ponašanja je izbor sudije Vrhovnog suda SAD, kojeg je predložio predsjednik Trump, i nakon što je položio zakletvu, na pitanje jednog od novinara šta misli o odluci predsjednika Trumpa vezano za imigracionu politiku, jasno je odgovorio da ista nije u skladu sa Ustavom SAD.

Kada ćemo mi živjeti ustavni patriotizam?