Konaković o “dobrim vijestima” koje je dobio: “Neće biti onako kako su željeli Rusija i Dodik”

Govoreći o ulozi Ureda visokog predstavnika, naglasio je da među domaćim i međunarodnim akterima postoji gotovo potpuna saglasnost da OHR treba ostati prisutan u Bosni i Hercegovini

Redakcija
5 min čitanja
Elmedin Konaković
Elmedin Konaković (Foto: FTV)

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković govorio je za Dnevnik D Federalne televizije o izboru novog visokog predstavnika, ulozi OHR-a, međunarodnim odnosima te ključnim političkim pitanjima koja trenutno opterećuju političku scenu u Bosni i Hercegovini.

Konaković je ocijenio da je aktuelni proces izbora novog visokog predstavnika najtransparentniji do sada, ističući da je prvi put javnost upoznata s imenima kandidata prije konačne odluke.

„Ovo je prvi put da građani BiH znaju ko su kandidati za visokog predstavnika. Ranije su visoki predstavnici dolazili kao gotova rješenja, bez ikakve javne rasprave ili informacija o procesu izbora“, rekao je Konaković.

OHR ostaje u BiH

Govoreći o ulozi Ureda visokog predstavnika, naglasio je da među domaćim i međunarodnim akterima postoji gotovo potpuna saglasnost da OHR treba ostati prisutan u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, bonske ovlasti ne bi trebalo često koristiti, ali njihovo postojanje i dalje predstavlja važan mehanizam zaštite stabilnosti države.

Konaković je podsjetio da se novi visoki predstavnik bira kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC), a ne kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, što smatra važnom porukom u kontekstu ranijih zahtjeva Rusije i vlasti Republike Srpske.

Kritikovao Dodika

Komentarišući odgađanje izbora novog visokog predstavnika, Konaković smatra da ono neće proizvesti negativne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

Istovremeno je optužio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je pokušao stvoriti utisak kako ima presudan utjecaj na cijeli proces.

Milorad Dodik
Milorad Dodik

„Dodik je pokušao uvjeriti javnost da kontroliše proces izbora i da će budući visoki predstavnik biti po njegovoj mjeri, ali takve tvrdnje nisu utemeljene“, poručio je.

Dodao je da je reakcija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH doprinijela smirivanju političkih tenzija nastalih nakon različitih spekulacija o izboru novog visokog predstavnika.

Ruski utjecaj oslabljen

Govoreći o ulozi Rusije u Bosni i Hercegovini, Konaković je ocijenio da je Moskva pretrpjela politički poraz jer nije uspjela ostvariti cilj da se pitanje visokog predstavnika vrati pred Vijeće sigurnosti UN-a.

„Rusija i Dodik nisu ostvarili svoje ciljeve. Novi visoki predstavnik ponovo se bira kroz PIC, a OHR ostaje prisutan u BiH“, rekao je.

Dodao je da ne vjeruje kako bi američka administracija ili Evropska unija donosile odluke pod utjecajem ruskih interesa, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Državna imovina i Južna interkonekcija

Kada je riječ o pitanju državne imovine, Konaković smatra da postoji prostor za kompromisno rješenje, ali je naglasio da je za njega titular državne imovine isključivo država Bosna i Hercegovina.

Govoreći o projektu Južne interkonekcije, poručio je da ne vidi nikakve rizike za Bosnu i Hercegovinu te da je model finansiranja postavljen tako da država nema direktne troškove investicije.

Prema njegovim riječima, investitor snosi finansijski teret projekta, dok Bosna i Hercegovina dobija novu energetsku infrastrukturu bez dodatnog opterećenja budžeta.

Odnosi unutar Trojke

Konaković se osvrnuo i na odnose unutar vladajuće koalicije Trojka, komentarišući nedavne izjave predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić.

Kazao je da među partnerima postoje razlike u pojedinim pitanjima, ali da to ne ugrožava zajednički politički projekat.

„Ne slažemo se uvijek oko svega, ali smo svjesni da je Trojka trenutno jedina ozbiljna alternativa postojećim politikama“, rekao je.

Izborni zakon i odnosi Bošnjaka i Hrvata

Na kraju razgovora Konaković je govorio o odnosima Bošnjaka i Hrvata, naglasivši da se povjerenje ne gradi kroz političke poruke iz Sarajeva, već kroz rješavanje konkretnih problema u sredinama gdje žive oba naroda.

Posebno je izdvojio Mostar, Stolac i dijelove Srednje Bosne kao mjesta gdje je potrebno raditi na unapređenju međunacionalnih odnosa.

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, poručio je da je spreman podržati reforme koje će istovremeno provesti presude međunarodnih sudova i osigurati zaštitu prava svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Podijeli ovaj članak