Međunarodna zajednica zahtijeva dogovor lidera u BiH

Konsultacije o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine predstavnika Venecijanske komisije, međunarodne zajednice i bosanskohercegovačkih političkih stranaka nastavljene su u Sarajevu.

Predstavnici međunarodne zajednice još jednom su poručili političarima da se od njih očekuje dogovor, jer bez pomaka nema napredovanja na evropskom putu što će BiH potpuno izolovati u odnosu na susjede, piše Radio Slobodna Evropa.

Političari su nakon sastanaka kazali da su spremni na dogovor ali samo u privremenom rješenju koje će važiti za ove izbore. Time se potvrđuje teza analitičara da su spremni na kompromis koji neće ugroziti njihovu vladavinu u “plemenskim zajednicama” kojima su suvereno vladali dvije decenije.

Sve je manje vremena za bh. političke lidere da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, poručili su nakon sastanka s njima predstavnici Evropske unije (EU), Sjedinjenih Država ali i Venecijanske komisije.

Iako još nema rješenja, ovaj put pristup je konkretniji, kaže šef Delegacije EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark.

“Razgovarali smo o konkretnijim rješenjima, koji će omogućiti provedbu izbora. To je ono što je ključno u ovom trenutku – kako provesti presudu Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića. Politički lideri se sada trebaju fokusirati na izbor delegata. Još je dosta posla ostalo. Važno je da ne dođe do zastoja, jer vremena više nema. To je nešto što je bitno u kontekstu vladavine prava i provedbe izbora u skladu sa međunarodnim standardima. Nastavljamo raditi u ovom duhu”, naveo je Wigemark.

Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan i Tursku Angelina Eichhorst ocijenila je da je sada pravi trenutak da se razmotre realne opcije šta se može u ovom kratkom vremenskom roku uraditi, uz napomenu da političari trebaju biti spremni za preuzimanje odgovornosti kako će BiH ubuduće napredovati na evropskom putu.

Ambasadorica Sjedinjenih Država u BiH Maureen Cormack apelirala je da se sastanci nastave u narednim sedmicama, uz napomenu da se od domaćih političara očekuje da dođu do dogovora.

“Vrlo je jasno da je svojom odlukom Ustavni sud BiH tražio od Parlamenta BiH da iznađe rješenje. Koje god rješenje da se nađe, mora biti domaće rješenje koje će doći iz ove zemlje, a mi ostajemo opredijeljeni da vam u tome pomognemo”, kazala je Cormack.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a Matthew Palmer naveo je kako je pitanje izmjena Izbornog zakona jedno od ključnih i iz ugla Washingtona.

“Washington je i dalje poprilično zabrinut kada je riječ o procesu izborne reforme u BiH i samog rizika da bi izbori mogli biti neuspješni, odnosno da ona osnovna zadaća izbora neće biti ispunjena”, ukazao je Palmer.

Lideri političkih stranaka u Bosni i Hercegovini su nakon sastanka kazali da je ipak napravljen mali pomak u odnosu na dosadašnje susrete.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kazao je nakon sastanka da su napravljeni pomaci u dogovoru oko privremenog rješenja.

“Razmatrali smo privremeno jednokratno rješenje za ove izbore koje će se odnositi isključivo na Dom naroda Federacije BiH. Uz pomoć prijatelja iz međunarodne zajednice mislim da smo danas napravili jedan korak i nadam se da ćemo u četvrtak (na narednom sastanku, op. a.) definisati šta je to”, riječi su Izetbegovića.

Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) kazala je da ta stranka i dalje insistira na legitimnom predstavljanju Hrvata na narednim izborima te da je to polazna osnova za njihove pregovore bez obzira radi li se o privremenom ili trajnom rješenju.

“Ono što mogu kazati je da su naši stavovi takvi da ćemo se potruditi da naša rješenja budu u skladu sa Ustavom, evropskim konvencijama i odlukom Ustavnog suda BiH o predstavljanju konstitutivnih naroda”, navela je Krišto.

Prvi čovjek Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Nermin Nikšić kazao je da su se na ovom sastanku politički predstavnici usaglasili u jednom – da trebaju biti optimistični kada je riječ o dogovoru prije izbora.

“Hajde da se zaista nadamo da bi ovaj pojačani interes i intenzivna aktivnost međunarodne zajednice mogao dovesti do kompromisa”, istakao je Nikšić.

Lider Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić ocijenio je da je mali pomak na današnjem sastanku ipak načinjen, ali da još ne treba iznositi detalje.

“Mislim da smo najbliži rješenju do sada i da u ovom trenutku detaljisanjem ne treba baksuzirati dobar ishod cijele priče”, dodao je Radončić.

Naredni sastanak zakazan je za dva dana. No, analitičari podsjećaju da je su ovakvi scenariji viđeni mnogo puta u posljednje dvije decenije, gdje političari od svakog pitanja naprave nerješiv problem, a onda, nakon iscrpljujućih višemjesečnih pregovora, dođu do polovičnog rješenja koje štiti njihove pozicije.

Tako je u analizi ovog pitanja nedavno za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Nerzuk Ćurak.

“Unutar političkog polja Izborni zakon je sada nametnut kao biti ili ne biti Bosne i Hercegovine. Naravno, različite političke strukture iz svojih raznih interesa žele da proglase to pitanje sudbinskim, jer ono, u stvari, može označiti eventualnu redukciju njihove moći i o tome se ovdje radi. S druge strane, ni odluka Sejdić-Finci nije implementirana, a imali smo nego nekoliko godina izuzetan presing, puno razgovora, stvarala se atmosfera da je to pitanje biti ili ne biti i na kraju kad od toga ništa nije bilo voda je to odnijela i mi smo sada na terenu jedne druge priče, ali teško sa drugačijim ishodom”, ukazao je Ćurak.

U tom kontekstu profesor Ćurak je istakao da, ukoliko im se i ovaj put dozvoli da zaštite svoje interese, djelimičnim kompromisima, na uštrb građana ove zemlje, nema optimizma da će ova država postati funkcionalna u narednim decenijama.

“Dok god vi od strane građana ne honorišete politike koje su spremne da napuste ekskluzivnu etničku organizaciju države mi ćemo ostati u ovoj matrici. To znači vječito ponavljanje istoga, ponovnu dominaciju apstraktnih pitanja nad realnim pitanjima svakodnevnog života. To znači dalje nesposobnost politika da vam učine ulice prohodnim, ali zato sve što je u njihovoj moći učiniće da ne dođe do prohodnosti između etnonacionalnih grupa, etnonacionalnih politika i da se konačno iz te jedne plemenske strukture političke organizacije podignemo na viši nivo neke zrele, građanske države”, zaključuje Ćurak.