Broj oboljelih od hronične bubrežne bolesti (CKD) stalno raste, a procjenjuje se da bi do 2040. godine mogla postati peti vodeći uzrok smrti, upozorila je predstojnica Klinike za unutrašnje bolesti SKB Mostar, prof. dr. sc. Monika Tomić, uoči simpozija “Jesu li vaši bubrezi zdravi? Rano otkrijte, zaštitite zdravlje bubrega”, koji se održava u četvrtak na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Tomić je istakla da oko 2,4 miliona smrtnih slučajeva godišnje nastaje zbog bubrežnih bolesti, što ukazuje na hitnu potrebu za globalnim strategijama u borbi protiv ovih oboljenja.
- Čak 10 posto odrasle populacije boluje od neke hronične bolesti bubrega, a predviđa se da bi se taj broj za desetak godina mogao povećati na 17 posto. U ovom trenutku, bolesti bubrega su 11. uzrok smrtnosti, ali se procjenjuje da će do 2040. godine doći na peto mjesto – navela je prof. dr. sc. Tomić.
Prema njenim riječima, u Centru za dijalizu trenutno se dijalizira 90 pacijenata u dvije smjene.
Dodala je kako program transplantacije bubrega još nije u potpunosti zaživio, ali da je slična situacija i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najčešće su to, kako kaže, porodične transplantacije, ali su rijetke.
Na simpoziju je naglašena potreba razvoja transplantacijskog programa u BiH.
SKB Mostar ima predispozicije da pokrene program transplantacije
Dr. sc. Mladen Knotek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istakao je kako SKB Mostar, s obzirom na broj pacijenata, ima sve predispozicije za pokretanje ovakvog programa, ali da su potrebna određena organizacijska poboljšanja.
- Nema razloga da u BiH godišnji broj transplantacija bubrega bude toliko nizak u odnosu na Hrvatsku, koja je blizu, i u odnosu na većinu drugih evropskih zemalja. Transplantacija je najjeftinija metoda nadomještanja bubrežne funkcije, najkvalitetnija i jedina koja može u potpunosti zamijeniti funkciju bubrega te omogućiti pacijentima povratak u normalan život – naglasio je dr. sc. Knotek.
Dodao je da je ključno da transplantacije u budućnosti budu od preminulih donora, jer je broj potencijalnih donora i organa na taj način znatno veći.
Prof. dr. sc. Alemka Markotić, direktorica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, istakla je kako brojne infektivne bolesti pogađaju bubrege.
- Tokom pandemije koronavirusa, pored pluća, bubrezi su bili jedan od glavnih ciljnih organa, pa su pacijenti s hroničnim bubrežnim bolestima bili visoko rizični. Zato je ovo važna tema i vrijedan simpozij – naglasila je dr. Markotić.
Izv. prof. dr. sc. Antonio Sesar, prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i inicijator simpozija, istakao je kako je cilj ovog događaja podizanje svijesti među ljekarima, medicinskim osobljem i širom javnosti o značaju prevencije bubrežnih bolesti.
Najveći broj oboljelih od zatajenja bubrega pripada dobnoj grupi od 70 do 79 godina
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, ukupan broj oboljelih od zatajenja bubrega – akutnog, hroničnog i nediferenciranog – iznosio je 2.391 osoba (1.133 muškarca i 1.258 žena). Najveći broj oboljelih pripada dobnoj grupi od 70 do 79 godina. Stopa obolijevanja na 10.000 stanovnika iznosi 11,1.
Broj smrtnih slučajeva zbog zatajenja bubrega iznosio je 364 (171 muškarac i 193 žene).
Prema podacima po kantonima, stopa smrtnosti na 10.000 stanovnika najveća je u Bosansko-podrinjskom kantonu (4,1), zatim slijede Unsko-sanski kanton (2,7), Hercegovačko-neretvanski kanton (2,3), Posavski kanton (2,3) i Zeničko-dobojski kanton (2,1).
Stručnjaci upozoravaju na važnost ranog otkrivanja bubrežnih bolesti i pravovremenog liječenja, a najčešći simptomi uključuju oticanje lica i udova, povišen krvni pritisak, gubitak apetita, mučninu, anemiju i malaksalost.
