Gotovo 20 posto pekara, odnosno svaka peta, u Srbiji ne poštuje propise o ispravnom deklarisanju proizvoda i koristi zamjene za mliječne sastojke – poput biljnih masti i palminog ulja – dok ih kupcima prodaje kao da sadrže pravi sir.
Ovo je pokazala najnovija kontrola poljoprivredne inspekcije, sprovedena nakon što je 1. augusta stupila na snagu nova uredba o zabrani lažnog označavanja proizvoda, javlja RTS.
Lažni sirevi pod imenom „pravi“
Načelnik Odjeljenja poljoprivredne inspekcije za bezbjednost hrane, Nenad Vujović, pojašnjava da se ne radi o zdravstveno opasnim proizvodima, ali se radi o klasičnoj obmani potrošača.
„Ako neko prodaje sirnicu, a zapravo koristi biljne masti i analogne proizvode umjesto mlijeka – to nije štetno, ali jeste obmanjujuće. Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede donijelo uredbu kojom se precizno propisuje da takvi proizvodi moraju biti jasno obilježeni“, naglašava Vujović.
Kako inspektori otkrivaju lažne sastojke
Na pitanje kako se utvrđuje da li je u gotovom proizvodu korišten pravi sir ili njegova zamjena, Vujović objašnjava da inspektori imaju čitav niz mehanizama: od kontrole dokumentacije i pregleda magacina do uzimanja izjava i fizičke kontrole proizvoda.
„Sledljivost je ključna. Na osnovu papira i nabavki može se tačno utvrditi odakle je sirovina došla“, kaže on.
Deklaracije moraju biti jasne i vidljive
Najčešći prekršaji odnose se na neispravne deklaracije. Proizvođači često ne navode jasno da proizvod sadrži zamjenu za mliječne sirovine.
Ispravna deklaracija, pojašnjava Vujović, mora sadržavati i tekstualno i grafičko upozorenje.
„Tekst mora jasno navesti da proizvod nije 100 posto od mliječne sirovine, a uz to mora biti istaknut znak uzvika kao vizuelno upozorenje. Taj znak mora biti dovoljno uočljiv potrošaču u prodajnom prostoru.“
Kazne i prijave potrošača
Od početka godine inspekcija je zaprimila 47 prijava građana, a u 16 slučajeva utvrđene su nepravilnosti. Kazne se dijele na upravne i novčane.
„Inspektori na licu mjesta mogu zabraniti promet ili proizvodnju, dok novčane kazne izriču sudovi. Samo u ovoj godini pokrenuto je 76 postupaka protiv pekara“, naveo je Vujović.
Ipak, dodaje da je broj prekršaja od avgusta u padu, jer proizvođači sve više poštuju nova pravila.
Kakav hljeb i peciva jedemo?
Kada je riječ o samoj bezbjednosti hrane, analiza pokazuje da su nepravilnosti rijetke.
„Deset godina pratimo kvalitet hljeba i peciva. Nepravilnosti su ispod jedan posto. Uglavnom se odnose na proizvode kojima je istekao rok trajanja“, navodi Vujović.
Prema njegovim riječima, pekarski proizvodi u Srbiji su „na zadovoljavajućem nivou“, ali inspekcija nastavlja redovne kontrole.
Higijena – crvena linija
Pitanje higijene, ističe Vujović, za inspektore je neprikosnoveno.
„Tu nema dogovora. Ako zateknemo nehigijenske uslove, odmah zabranjujemo proizvodnju. Ove godine zatvorili smo 14 pekara upravo zbog toga“, kaže on.
Vujović apeluje na građane da ne kupuju proizvode za koje sumnjaju da nisu napravljeni od pravih mliječnih sastojaka.
„Ako posumnjate da burek nije od pravog sira – nemojte ga kupovati i odmah prijavite poljoprivrednoj inspekciji. Mi reagujemo po svakoj prijavi“, poručuje Vujović.
