Dvojica planinara nisu mogli vjerovati svojim očima kada su hodajući jugozapadnim padinama brda Zvičina u istočnoj Češkoj naišli na pravo skriveno blago. U dvije metalne kutije, zakopane unutar kamenog humka, pronašli su gotovo sedam kilograma dragocjenosti – uključujući oko četiri kilograma zlatnih kovanica.
Prva kutija sadržavala je 598 pažljivo složenih zlatnika, dok su u drugoj pronađeni predmeti od žutog metala: narukvice, češalj, lanac, torbica i pudrijera.
Mračna poglavlja evopske historije
Blago koje bi prema nekim teorijama moglo baciti novo svjetlo na mračna poglavlja evropske historije preuzeo je Muzej istočne Češke u Hradcu Králové, koji je putem društvenih mreža i obavijestio o tom velikom otkriću.
Prema riječima Miroslava Nováka, voditelja arheološkog odjela Muzeja, radi se o jedinstvenom nalazu:
„Pohranjivanje vrijednih predmeta u zemlju u obliku blaga, takozvanih depoa, uobičajena je praksa još od prahistorije. Isprva su bili češći oni religijski, dok se kasnije uglavnom radilo o imovini pohranjenoj u neizvjesnim vremenima s namjerom da se po nju kasnije vrati. Ovaj nalaz ističe se prvenstveno zbog neobično velike količine plemenitog metala.“
Za arheologe je neobično i to što je blago relativno novijeg datuma. Moglo je biti sakriveno tokom političkih potresa u prvoj polovini 20. stoljeća – od deportacija Jevreja i Čeha, preko ratnih previranja, pa do poslijeratnog progona Nijemaca.
„U slučaju kovanica, zbirka se ne može procijeniti kao obična valuta tog razdoblja, već prvenstveno kao blago plemenitog metala“, smatra numizmatičar Muzeja istočne Češke u Hradcu Králové, Vojtěch Brádle.
Blago je ležalo skriveno u zemlji više od stotinu godina
„Blago je ležalo skriveno u zemlji najviše nešto više od stotinu godina. Prema datumima kovanja, sadrži kovanice iz godina od 1808. do 1915. U ovom konkretnom slučaju, međutim, godina 1915. nije odlučujuća za određivanje vremena kada je depo nastao. Razlog je prisutnost nekoliko komada s minijaturnim oznakama, tzv. kontramarkama, koje su mogle biti dodane tek nakon Prvog svjetskog rata. Kovanice su kovane na području bivše Jugoslavije tokom 1920-ih i 1930-ih. Sveukupno se može reći da je u okviru domaćih nalaza ovo vrlo specifična zbirka u pogledu svog sastava, jer većinu čine kovanice francuskog porijekla, a uz kovanice Austro-Ugarske uključuje i belgijske te osmanske kovanice u većim količinama. Njemački i čehoslovački novčići potpuno nedostaju.“
Bile namijenjene za tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine
Posebno je intrigantno porijeklo dijela zlatnika. Naime, među kovanicama iz perioda Austro-Ugarske nalaze se i one s oznakama koje ukazuju na to da su bile namijenjene za tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine. Pretpostavlja se da potiču iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije, javlja Arkeonews.
„Dok se kod prahistorijskih depoa mogu naslutiti tek nejasni obrisi događaja koji su doveli do njihova taloženja, u ovom slučaju nude se mnogo šire, ali utoliko složenije mogućnosti proučavanja savremenih arhivskih dokumenata“, ističu iz češkog muzeja.
Vrijednost pronađenog blaga mogla bi premašiti 7,5 miliona čeških kruna (oko 600.000 KM), ali prava vrijednost možda se krije u njegovom porijeklu i historijskom kontekstu.
Stručnjaci u Muzeju istočne Češke još uvijek pokušavaju razjasniti okolnosti koje su dovele do zakopavanja blaga na toj lokaciji. Kako je rekao numizmatičar Vojtěch Brádle, novčići potiču iz Srbije i BiH, ali kako su stigli do Češke ostaje nepoznato.
Postoji nekoliko teorija: od one da su ih sakrili češki građani koji su bježali od nacističke okupacije nakon 1938. godine, do pretpostavke da su blago mogli sakriti Nijemci očekujući protjerivanje nakon Drugog svjetskog rata. Nije isključena ni teorija koja ukazuje na komunističke monetarne reforme iz 1953. godine kao mogući razlog skrivanja, prenosi Jutarnji list.
