Kada tipična školska klupa iz zdravstvenog ili nekog razloga nije optimalna za učenika, Škola za srednje stručno obrazovanje i radno usavršavanje Sarajevo koja prihvata sve različitosti djeteta s poteškoćama u razvoju, ulaže velike napore kako bi na adekvatan način odgovorila svim izazovima koji su pred njih postavljeni, te u prvi plan stavlja učenike i njihove roditelje.
Inga Biščević, direktorica te škole koju pohađa 86 srednjoškolaca s poteškoćama u razvoju, kazala je u razgovoru za Fenu da se u toj ustanovi obrazuju i radno osposobljavaju učenici uzrasta od 15 do 21 godine, koji iz nekog razloga nisu u mogućnosti da pohađaju redovnu školu, zbog velikog broja izostanaka, preteških programa, nerazumijevanja nastavnika ili nekog drugog razloga.
Trenutno u školi postoje različita zanimanja, a najaktuelnija su moler, kuhar, reklamni grafičar, cvjećar, knjigovezac i pomoćni dekorater.
– Učenici naše škole imaju praktičnu nastavu u okviru svakog zanimanja koju obavljaju u školskim radionicama, a prije početka pandemije izazvane koronavirusom, praksa se obavljala u različitim ustanovama i preduzećima – ističe Biščević.
Učenici se osposobljavaju za samostalno izvođenje praktičnih zadataka u okviru zanimanja, gdje stiču potrebne vještine i znanje koje će im u budućnosti omogućiti da pronađu svoje mjesto na tržištu rada.
– Našim učenicima smo osigurali sve moguće resurse kako bi praktičnu nastavu obavljali u školi i osjećali se ugodno. Nastavni plan i program je prilagođen i oslanja se na redovni, a s učenicima se radi individualno, jer školu pohađaju učenici različitih kognitivnih sposobnosti – naglasila je.
U Školi za srednje stručno obrazovanje i radno usavršavanje, dodaje, postoji i multidisciplinarni stručni tim, kojeg čine pedagog, psiholog, logoped, defektolog i nastavnici različitih profila, jer učenici pored općeobrazovnih, imaju i stručno teoretske predmete.
Biščević pojašnjava da je uloga stručnog tima ključna u rješavanju različitih pitanja koja se odnose na školovanje i potrebe učenika te škole. Školovanje traje četiri godine i učenici mogu steći diplomu prvog, drugog i trećeg stepena.
Pored redovne nastave, škola nudi i različite vannastavne aktivnosti u cilju zadovoljavanja učeničkih potreba za druženjem, zabavom i rekreacijom.
Biščević kaže da posljednjih godina škola pravi značajne pomake u radu kroz različite aktivnosti kao što su izrada i poboljšanje postojećih nastavnih planova i programa, uključivanje djece koja su izvan sistema – djeca iz domova, djeca s poremećajem u ponašanju, djeca sa kombinovanim teškoćama, djeca iz autističnog spektra i slično, zatim saradnja s redovnim srednjim školama kroz savjetodavni rad, opservacija učenika, izrada individualiziranih programa, podrška nastavnicima i slično te psihološko-pedagoška podrška roditeljima.
– Ove aktivnosti ćemo nastojati u narednom periodu što više proširiti i osnažiti, kako bi djeca dobila bolje usluge u srednjoškolskom obrazovanju – istakla je.
Govoreći o učenicima nakon završetka školovanja, Biščević je kazala da im pružaju i pravnu i drugu pomoć u traženju posla i zapošljavanju.
– Podržavamo učenike da lakše dođu do svog posla kroz saradnju s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Zavodom za zapošljavanje – podvukla je.
Smatra da se posljednjih godina mijenjaju stavovi prema osobama s teškoćama u razvoju te da u prilog tome govore i brojna istraživanja u tom području.
– Društvo počinje da prihvata različitosti. Neophodno je kontinuirano informirati javnost o značaju stručnog rada s djecom s poteškoćama u razvoju, važnosti srednjoškolskog obrazovanja, o karakteristikama, mogućnostima, komunikaciji, sposobnostima, načinima rada te razbijati predrasude – naglasila je.
Budući da je Škola za srednje stručno obrazovanje jedina srednja škola u Kantonu Sarajevo koja obrazuje i radno osposobljava učenike s poteškoćama u razvoju, Biščević ističe da predstavlja ozbiljan resurs koji se mora staviti maksimalno u funkciju jačanja cjelokupnog sistema odgoja i obraz djece s poteškoćama u razvoju.
Naglasila je neophodnu podršku lokalnih i kantonalnih vlasti, kako bi se opravdao cilj njihovog postojanja, a to je prilagođavanje potrebama i mogućnostima djece.
– U školu se javlja sve veći broj djece sa specifičnim razvojnim teškoćama što zahtjeva prilagođavanje i uključivanje resornog ministarstva, s aspekta osiguravanja dodatnog broja zaposlenika. Evidentna je što hitnija potreba za sistemskim rješavanjem pitanja osnovnog prava svakog djeteta, a to je osiguranje neophodne, pravovremene i stručne podrške - naglasila je.
Ukazala je i na važnost defektologa u redovnim srednjim školama, ne samo u srednjim, nego i u predškolskim i osnovnim školama, kao stručnog saradnika, čija bi se uloga ogledala kroz pružanje stručne podrške učenicima s poteškoćama u razvoju.
– Nezamisliva je činjenica da se obrazovanje ove djece odvija bez podrške stručnjaka, u svim segmentima obrazovanja. Potreba za stručnim usavršavanjem nastavnika koji rade s ovom djecom je vrlo važna i smatram da je neophodno pružiti maksimalnu podršku kontinuiranom stručnom usavršavanju – kazala je.
Biščević je naglasila da stručnu potporu imaju od Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u smislu potrebne podrške za edukacijom kroz najnovija stručna i naučna dostignuća u njihovoj oblasti, ali i kroz provođenje različitih projekata i aktivnosti.
Istakla je da ta škola ima stručni kapacitet koji može odgovoriti potrebi da na nivou srednjeg obrazovanja u KS, treba i mora biti uključena u procese podrške učenicima s poteškoćama u razvoju.
– Postoji nekoliko komisija, radnih tijela i stručnih timova, pri Ministarstvu za odgoj i obrazovanje KS, a da ni u jednoj nisu uključeni ljudi koji rade u srednjoj školi. Te stvari se moraju mijenjati ako želimo obrazovanje jednako za sve, poštujući prava djeteta – kazala je.
Govoreći o reformskim promjenama koje su nametnule inkluzivno obrazovanje u škole, Bišćević kaže da su stvorile potpuno novi koncept obrazovanja.
– Škole dobivaju sasvim novu ulogu i one su postavljene kao nosioci promjena od kojih se traži da budu efektivne, kvalitetne, otvorene i inkluzivne, odnosno da zadovolje potrebe svih učesnika nastavnog procesa, ali nedostatak stručnog kadra i asistenata u nastavi, nepostojanje potrebne infrastrukture za prihvatanje djece s poteškoćama u razvoju, samo su neki od problema s kojima se susreću redovne škole – pojasnila je.
Bišćević naglašava da su terminološka neusklađenost, nedovoljna sardanja između obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova, nepostojanje baze podataka o broju i vrsti teškoća u razvoju, neadekvatan stručni kadar, samo neki od problema u provođenju i kreiranju obrazovne politike u Bosni i Hercegovini.
Taj problem bi, dodala je, mogao biti riješen većom pomoći svih nivoa vlasti i većim investiranjem u obrazovanje.
– Stručno osposobljavanje nastavnika koji rade s djecom s poteškoćama u razvoju predstavlja svakako jedan od glavnih zadataka reformskih promjena. Inkluziju moraju prihvatiti svi učesnici nastavnog procesa – kazala je.
Smatra neophodnim i izgrađivanje pozitivnih stavova vršnjaka, kroz svakodnevni rad u razredu.
– Sarađujemo i s osnovnim i sa srednjim školama i time pružamo potpunu podršku inkluzivnim procesima koji se provode u KS. Naš cilj je i dalje ostati škola koja posvećuje punu pažnju djeci i njihovim roditeljima – poručila je.
Vizija škole je, dodala je, da načinom rada i praćenjem najnovijih istraživanja u području specijalne edukacije i rehabilitacije, prilagodi svoje programe i stručnim djelovanjem pomogne u kreiranju plana podrške za svakog učenika.
Da se učenici te škole imaju čime pohvaliti, govore i rezultati na sportskim takmičenjima u posljednjih deset godina.
– U proteklom desetljeću, učenici naše škole su bili izuzetno vrijedni i uspješni na sportskim takmičenjima. Nastupili su na oko 80 takmičenja, domaćih i međunarodnih, a u tom periodu osvojena je 321 medalja, i to 150 zlatnih, 100 srebrenih i 171 bronzana – kazala je Biščević.
Također je istakla da su u 2019. i 2020. godini, njihovi najbolji sportisti nastupili na nekoliko domaćih i međunarodnih takmičenja, a posebno je izdvojila Sportske igre Oaze i Svjetske olimpijske igre u Abu Dabiju. U protekle dvije godine učenici su osvojili 32 medalje, 16 zlatnih, devet srebrenih i sedam bronzanih.
– Ono na što smo posebno ponosni jesu učešća i rezultati na svjetskim olimpijskim igrama. Od 2014. do 2019. godine naši sportisti su nastupili na četiri olimpijade, i to: Evropske olimpijske igre Antwerp 2014. u Belgiji, Svjetske olimpijske igre Los Angeles 2015. u SAD, Zimske olimpijske igre Ramsau 2017. u Austriji i Svjetske olimpijske igre Abu Dhabi 2019. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima – kazala je Biščević te dodala da je u tom periodu škola postala bogatija za 14 olimpijskih medalja od čega tri zlatne, tri srebrene i osam bronzanih.
Misija Škole za srednje stručno obrazovanje i radno usavršavanje Sarajevo je, zaključila je Bišćević u razgovoru za Fenu, pružiti adekvatnu stručnu i profesionalnu pomoć i podršku učenicima s poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima, te da se njihovi učenici radno osposobe i postanu ravnopravni članovi društva i šire lokalne zajednice, uz poštivanje njihovih osnovnih ljudskih prava.
