Starenjem se kod mnogih ljudi stanje mozga postepeno pogoršava, jer slabije funkcionisanje proteina dovodi do pada pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti. Ipak, kod određenog broja osoba mozak ostaje izuzetno očuvan i u dubokoj starosti.
Najnovija studija, o kojoj piše The New York Times, pokušava objasniti zbog čega dolazi do te razlike.
Prema rezultatima istraživanja, osobe starije od 80 godina, čije je pamćenje uporedivo s onim kod ljudi tri decenije mlađih, imaju približno dvostruko više novih neurona. Istovremeno, posjeduju i do 2,5 puta više neurona u odnosu na oboljele od Alzheimerove bolesti.
Uloga hipokampusa
Naučnici su se fokusirali na hipokampus, dio mozga ključan za učenje i pamćenje, koji se smatra glavnim mjestom nastanka novih neurona. Upravo u toj regiji uočene su značajne razlike između osoba sa očuvanim pamćenjem i onih koje pate od neurodegenerativnih oboljenja.
Vanredna profesorica psihijatrije i bihevioralnih nauka na Medicinskom fakultetu Feinberg Univerziteta Northwestern, Tamar Gefen, izjavila je da istraživanje pokazuje kako su matične ćelije u mozgu i dalje aktivne u starijoj dobi.
Prema njenim riječima, one se dijele i sazrijevaju u funkcionalne neurone kod starijih osoba koje zadržavaju dobro pamćenje.
Gefen je naglasila da očuvanje mozga ne zavisi samo od većeg broja mladih ćelija, već i od specifičnog genetskog programiranja koje omogućava njihovu dugoročnu stabilnost.
Alzheimer i dileme
Brian Strange, profesor kliničke neuronauke na Politehničkom univerzitetu u Madridu, smatra da bi proces neurogeneze mogao objasniti i druge karakteristike mozga kod vrlo starih osoba. Jedna od njih je činjenica da njihov hipokampus često ostaje znatno veći nego kod tipičnih starijih ljudi.
Zanimljivi su i nalazi koji se odnose na Alzheimerovu bolest. Jedno od mogućih objašnjenja jeste da je kod ove bolesti neurogeneza poremećena, odnosno da se matične ćelije “isključuju” i ne prelaze u narednu fazu razvoja. Time njihov osnovni fond ostaje očuvan, ali bez stvaranja novih funkcionalnih neurona.
Profesor neuroloških nauka na Medicinskom fakultetu Perelman Univerziteta Pennsylvania, Hongjun Song, pojasnio je: “Ako imate normalnu neurogenezu, postepeno gubite matične ćelije”. Dodao je da bi, ukoliko se ova pretpostavka potvrdi, to moglo otvoriti novi pravac u liječenju Alzheimerove bolesti – kroz potencijalno reaktiviranje uspavanih matičnih ćelija.
Ipak, nisu svi stručnjaci uvjereni u konačne zaključke. Vanredni profesor neuronauke na Univerzitetu u Pittsburghu, Shawn Sorrells, istakao je da je cilj mapiranja promjena u hipokampusu tokom starenja izuzetno važan, ali je upozorio na moguće metodološke nedostatke i potrebu potvrđivanja nalaza drugim tehnikama.
Stručnjaci su saglasni da se novi neuroni stvaraju kod djece, beba i određenih vrsta odraslih životinja. Međutim, i dalje traje rasprava o tome u kojoj mjeri je ta sposobnost prisutna kod odraslih ljudi. Najnovija studija vjerovatno neće zatvoriti tu debatu, ali otvara nova pitanja i pruža smjernice za buduća istraživanja, navodi The New York Times.
