Studija: Prekovremeni rad dovodi do značajnih promjena strukture mozga

Kod osoba koje su radile prekovremeno došlo je do značajnih promjena u regijama mozga koje regulišu kognitivne i emocionalne funkcije, što je posljedica njihove preopterećenosti i umora, zaključili su istraživači

Redakcija
2 min čitanja
nocni rad nocu

Najnovija južnokorejska studija otkrila je da preveliki broj radnih sati i prekovremeni rad dovode do značajnih promjena u strukturi mozga, što je rezultat kombinacije fizičkog i emocionalnog preopterećenja, prenose danas mediji.

Istraživanje dvojice naučnika sa univerziteta Chung-Ang i Yonsei obuhvatilo je 110 zdravstvenih radnika podijeljenih u dvije grupe.

U jednoj grupi bili su oni koji su svake sedmice radili najmanje 52 sata, dok su u drugoj grupi bili zaposleni koji su radili standardno radno vrijeme, prenosi CNN.

Preopterećenost i umor

Kod osoba koje su radile prekovremeno došlo je do značajnih promjena u regijama mozga koje regulišu kognitivne i emocionalne funkcije, što je posljedica njihove preopterećenosti i umora, zaključili su istraživači.

Koautor studije, profesor Joon Yul Choi, kazao je da se ove promjene, barem djelimično, mogu ublažiti ukoliko se faktori stresa uklone.

On je, međutim, dodao da je za potpuni povratak mozga u prvobitno stanje potrebno mnogo više vremena.

Ranije istraživanje iz 2021. godine takođe je ustanovilo da prekovremeni rad ostavlja negativne posljedice po zdravlje, navodi CNN.

Frank Pega, koji je vodio to istraživanje, ističe da najnoviji rezultati predstavljaju značajne nove dokaze koji bi mogli pomoći u boljem razumijevanju koliko drastično prekovremeni rad utiče na fizičko zdravlje zaposlenih.

Neophodne mjere

“Vlade, poslodavci i sami zaposleni mogu zajedno preduzeti mjere kako bi se zaštitilo zdravlje radnika“, naveo je Pega.

Autori najnovije južnokorejske studije istakli su da rezultati njihovog istraživanja ukazuju na značaj rješavanja problema prekovremenog rada koji predstavlja razlog za zabrinutost.

„To je mala studija, ali pošto je zasnovana na sveobuhvatnim neurološkim mjerenjima i odnosi se na fundamentalne mehanizme preopterećenosti i umora, može se primijeniti na sve, tako da su njeni centralni zaključci veoma relevantni“, poručili su naučnici.

OZNAČENO:
Podijeli ovaj članak