Bubrezi su vitalni organi koji imaju izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja cijelog organizma. Osim što filtriraju krv i uklanjaju štetne tvari iz tijela, učestvuju i u regulaciji krvnog pritiska, održavanju ravnoteže elektrolita, stvaranju crvenih krvnih zrnaca te očuvanju zdrave koštane strukture.
Kako ističe prim. dr. sci. dr. med. Amela Bećiragić, specijalistkinja nefrologije bolnice Medicana Sarajevo, mnoge bolesti mogu oštetiti bubrege bez izraženih simptoma u početnim fazama.
Najčešći uzroci oštećenja bubrega
Prema riječima dr. Bećiragić, među najčešćim uzrocima oštećenja bubrega nalaze se: povišen krvni pritisak, neregulisana šećerna bolest, neliječene urinarne infekcije te različite sistemske bolesti.
Zbog toga su pravovremena dijagnostika i redovni nefrološki pregledi ključni za očuvanje funkcije bubrega i prevenciju hronične bubrežne bolesti.
PROČITAJTE JOŠ Rotavirus kod djece: Pedijatrica objašnjava kako prepoznati simptome i spriječiti dehidraciju
Hronična bubrežna bolest predstavlja poremećaj u građi ili funkciji bubrega koji traje duže od tri mjeseca. Tokom vremena bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tečnosti iz organizma, što može dovesti do oštećenja drugih organa.
Globalni zdravstveni problem
Hronična bolest bubrega danas predstavlja ozbiljan zdravstveni problem širom svijeta.
Procjenjuje se da oko 850 miliona ljudi globalno ima neki od stadija ove bolesti, dok u Evropi svaka deseta osoba ima određeni oblik hronične bubrežne bolesti.
Prema procjenama stručnjaka, do 2040. godine hronična bubrežna bolest mogla bi postati peti vodeći uzrok smrti, što ukazuje na potrebu za snažnijim preventivnim mjerama.
Simptomi se često javljaju kasno
Jedan od najvećih problema ove bolesti je to što se razvija polako i često bez jasnih simptoma.
U ranim fazama bolest se može otkriti samo laboratorijskim analizama krvi i urina, koje mogu pokazati: povišene vrijednosti kreatinina u krvi i povećano izlučivanje proteina u urinu.
Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti simptomi poput: umora i mišićne slabosti, grčeva u mišićima, mučnine i povraćanja, smanjenih mentalnih sposobnosti, svrbeža kože, poremećaja mokrenja i oticanja lica i nogu.
Pacijenti se često javljaju ljekaru tek kada se pojave bolovi u slabinskom dijelu leđa, promjene u mokrenju ili oticanje tijela.
Kako se procjenjuje funkcija bubrega
Za procjenu funkcije bubrega koriste se različite laboratorijske i dijagnostičke metode, uključujući: kompletnu krvnu sliku, ureu i kreatinin, elektrolite u krvi, analizu urina te odnos albumina i kreatinina u urinu.
Strukturalno stanje bubrega procjenjuje se ultrazvukom, CT-om, magnetnom rezonancom, color Doppler pregledom renalnih arterija, a u određenim slučajevima i biopsijom bubrega.
Osam zlatnih pravila za zdravlje bubrega
Prema riječima dr. Bećiragić, očuvanje zdravlja bubrega temelji se na nekoliko ključnih preporuka:
adekvatan unos tečnosti
zdrava i uravnotežena ishrana
smanjen unos soli i životinjskih proteina
redovna kontrola krvnog pritiska i šećera u krvi
umjerena fizička aktivnost
izbjegavanje nefrotoksičnih lijekova
prevencija kontrastne nefropatije
prestanak ili smanjenje pušenja
Kada se javiti nefrologu
Pregled kod nefrologa posebno se preporučuje osobama iz rizičnih grupa, naročito onima koji imaju: povišen krvni pritisak, dijabetes, porodičnu anamnezu bubrežnih bolesti, ponavljane bubrežne kamence i krv ili proteine u urinu.
Također, nefrološki pregled je potreban kada je vrijednost glomerularne filtracije manja od 60 ml/min/1,73 m² ili kada se javljaju ponavljane infekcije urinarnog trakta.
Stručnjaci naglašavaju da kontrola krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi može značajno usporiti ili čak spriječiti razvoj hronične bubrežne bolesti.
