Nakon dugih zimskih mjeseci sunce se napokon češće pojavljuje, dani postaju duži, temperature rastu, a priroda polako najavljuje dolazak proljeća.
Ipak, umjesto očekivanog naleta energije, mnogi ljudi u tom periodu osjećaju upravo suprotno – umor, razdražljivost, pad koncentracije i neobjašnjiv osjećaj iscrpljenosti.
Ovaj paradoks nije samo subjektivan dojam. Ljekari ga već decenijama povezuju s kombinacijom bioloških i psiholoških promjena koje se javljaju upravo na kraju zime. U medicinskoj literaturi najčešće se opisuje kao produženi efekt sezonske depresije ili takozvani proljetni umor.
Zima mijenja hemiju mozga
Glavni razlog leži u nedostatku prirodne svjetlosti tokom zimskih mjeseci.
PROČITAJTE JOŠ Koliko treba hodati dnevno da biste smršali u četrdesetima
Kada je izloženost sunčevoj svjetlosti mala, dolazi do smanjenja nivoa serotonina, neurotransmitera koji reguliše raspoloženje, motivaciju i osjećaj zadovoljstva.
Istovremeno raste nivo melatonina, hormona koji kontroliše san i čini nas pospanijima, navode naučnici u istraživanjima iz oblasti neuronauke.
Ova promjena utiče na cirkadijalni ritam, odnosno naš unutrašnji biološki sat. Posljedica je osjećaj tromosti, manjak energije i povećana potreba za snom.
Zbog toga se kod mnogih ljudi tokom zime javlja stanje poznato kao sezonski afektivni poremećaj, oblik depresije povezan s promjenama godišnjih doba.
Zašto je kraj zime najteži
Iako se prvi simptomi često javljaju već u jesen, stručnjaci primjećuju da vrhunac problema kod mnogih ljudi dolazi upravo u februaru i martu.
Razlog je jednostavan – organizam je mjesecima bio izložen: manjoj količini svjetlosti, slabijoj fizičkoj aktivnosti i smanjenom unosu vitamina D.
Tako nastaje svojevrsni „biološki dug“. Kada vrijeme počne da se popravlja, tijelo još nije stiglo da se prilagodi novim uslovima.
PROČITAJTE JOŠ Šta se događa tijelu kada prestanete jesti šećer
Drugim riječima, priroda ulazi u proljeće, ali naš organizam i dalje funkcioniše po zimskom režimu.
U tom periodu najčešći simptomi su:
izražen umor i nedostatak energije
povećana potreba za snom
slabija koncentracija
razdražljivost i promjenljivo raspoloženje
želja za hranom bogatom ugljenim hidratima
Postoji i termin „proljetni umor“
U evropskoj medicini ovaj fenomen ima i naziv – proljetna letargija.
Riječ je o privremenom stanju umora i psihičke iscrpljenosti koje se javlja na prelazu iz zime u proljeće, dok se organizam prilagođava novim vremenskim uslovima.
U tom periodu dolazi do promjena u: hormonskom balansu, krvnom pritisku i metabolizmu.
Sve to može izazvati osjećaj iscrpljenosti dok se tijelo ponovo ne stabilizuje.
Sunce ne popravlja raspoloženje odmah
Još jedan razlog zbog kojeg se ljudi zbune jeste činjenica da lijepo vrijeme ne donosi trenutno poboljšanje raspoloženja.
Mozgu je potrebno vrijeme da ponovo uspostavi ravnotežu između serotonina i melatonina. Tek nakon nekoliko sedmica dužih i svjetlijih dana nivo serotonina počinje rasti.
Mnogi tada osjete nagli povratak energije i dobrog raspoloženja.
Zbog toga prvi pravi topli proljetni dan često djeluje gotovo euforično – jer se hemija mozga tada konačno vraća u ravnotežu.
