Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Radio Slobodna Evropa

Eliot Engel: SAD bi trebalo da vrate pažnju na Balkan

eliot-engel

On podvlači da je “važno da Vlada Srbije prepozna i razumije da postoji nezavisna država Kosovo i da će ta država ostati nezavisna“

„Mislim da SAD treba ponovo da obrate više pažnje na razliku u mišljenjima Albanaca na Kosovu i Srba“, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Eliot Engel, predsjednik Komiteta za spoljne poslove američkog Predstavničkog doma.

On podvlači da bi obje strane, Kosovo i Srbija, trebalo da se bez izgovora vrate pregovorima, ali i da bi američka administracija trebalo da ovom pitanju posveti više pažnje, po uzoru na poteze ranijih administracija, poput predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Bila Klintona i Džordža Buša.

Takođe, on podvlači da je “važno da Vlada Srbije prepozna i razumije da postoji nezavisna država Kosovo i da će ta država ostati nezavisna“.

Engel se u srijedu, 3. jula, u Beogradu susreo sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a dan posle je u obilasku opština na jugu Srbije u kojima živi većinsko albansko stanovništvo, a potom i na Kosovo.

Bez obzira na blokadu u pregovorima Kosova i Srbije o budućim odnosima, koji se pod pokroviteljstvom Evropske unije odvijaju u okviru briselskog dijaloga, Engel pozitivno odgovora na pitanje RSE da li uprkos svemu vidi svjetlo na kraju tunela:

“Da, vidim. Mislim da je dijalog uvijek važan i vjerujem i nadam se da dijalog uklanja mnoge prepreke i pozivam obje strane da otpočnu razgovore odmah. Ako nema razgovora, nema ni napretka. Moramo se pokrenuti, jer ova situacija predugo traje. Ona je nastala i prije taksi, ne mislim da je fer okriviti uvođenje taksi. Važno je da Vlada Srbije prepozna i razumije da postoji nezavisna država Kosovo i da će ta država ostati nezavisna. Nadam se da će Srbija i Kosovo imati dobre odnose, od toga bi korist imale obje države i cijeli region. Volio bih da vidim da obje države budu primljene kao članice u Evropsku uniju i mislim da bi svaka država trebalo da pomogne onoj drugoj. Ne mislim da bi trebalo da bude opstrukcije ili blokade, mislim da kada razgovarate, možete ukloniti mnogo prepreka. Nadam se da će biti razgovora, bez preduslova.“

RSE: Kako objašnjavate tako čvrst stav Vlade Kosova, ne samo uprkos zahtjevima Evropske unije, već i iz Sjedinjenih Američkih Država? Premijer Kosova Ramuš Haradinaj odbio je da povuče odluku o uvođenju taksi (takse od 100 posto na proizvode koje se iz Srbije uvoze na Kosovo, uvdene novembra 2018.).

Engel: Razgovarao sam sa njim (Haradinajem) i on čvrsto vjeruje da je kosovska roba, možda ne sva, ali veliki dio – zabranjena i da nije dozvoljena na srpskom tržištu. Ako je, na primjer, nešto proizvedeno u Republici Kosovo, ne može se prodavati u Srbiji. Gospodin Haradinaj, sa kojim sam razgovarao, ima čvrst stav da ono što se trenutno dešava jeste da postoje takse na svu kosovsku robu, kojoj nije dozvoljen ulaz u Srbiju, tako da on osjeća da se uvođenjem taksi situacija izjednačava. To je njegova interpretacija trenutne situacije. Naravno, gospodin Vučić ima drugačije viđenje. Pitali ste za gospodina Haradinaja i pokušao sam da vam predstavim njegovu interpretaciju.

RSE: Na drugoj strani, da li po vama Beograd ili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristi takse kao izgovor da ne nastavi pregovore sa zvaničnicima Kosova?

Engel: Mislim da obje strane treba da sjednu zajedno što je prije moguće i da nijedna strana ne bi trebalo da koristi izgovore za to da sjedne i razgovara. Ukoliko krenemo tim putem, nikada nećemo imati razgovore. I svaki put ćemo ukazati na tri stvari koje druga strana radi i odbiti da razgovaramo i onda ćemo imati zastoj iz godine u godinu. Ne bi trebalo da postoje izgovori u ovom trenutku da ne sjedne i ne razgovara. Znamo koja su pitanja, nezavisnost Kosova je nešto što će tako i ostati, Beograd mora da se suoči sa tim, ali Beograd takođe ima potrebe i želje. Nadam se i to sam pomenuo ranije da će konačno obje države biti primljene u Evropsku uniju i mislim da bi to bilo dobro za obje zemlje. Bilo kakav izgovor da se ne sjedne i razgovara je samo izgovor i korak unazad i mislim da obje strane treba da razgovaraju, bez obzira na to što Kosovo osjeća da takse postoje na svu njihovu robu i što sada pokušavaju da izjednače situaciju. Obje strane treba da razgovaraju.

Buš i Klinton kao dobri primjeri

RSE: Ali, prilično je očigledno da obje strane očekuju inicijativu više od Sjedinjenih Američkih Država (SAD), nego od Evropske unije. Kako je dijalog stigao do ove tačke?

Engel: Bojim se da su druge stvari na kojima Trampova administracija (Donald Tramp, predsjednik SAD) trenutno radi potisnule u drugi plan učešće SAD ili pažnju SAD o ovim veoma važnim pitanjima. Naravno, u toku je velika rasprava u Americi oko imigracije i velikog broja ljudi koji dolaze na naše granice iz Centralne Amerike. Situacija se preokrenula u smislu pažnje Amerike. SAD bi trebalo ponovo da obrate više pažnje na razliku u mišljenjima Albanaca na Kosovu i Srba. Mislim da su SAD država kojoj obje zemlje veruju, nadam se da bismo mogli više vremena posvetiti tome, na način na koji su to radile prethodne administracije, prije svega mislim na administraciju Bila Klintona i Džordža Buša. Velika energija je uložena i velika pažnja posvećena problemima na Balkanu, danas ne toliko, i mislim da je to greška.

RSE: Da li je pogrešno očekivati novu američku inicijativu u septembru, na primjer? Pominjem septembar zbog toga što je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić pre dvije sedmice izjavio „možda ćemo u septembru imati novu američku inicijativu“.

Engel: On možda zna nešto što ja ne znam. Nisam razgovarao sa predsjednikom (Donaldom Trampom) o tome i sekretarom za nacionalnu bezbjednost i iskreno želio sam prvo da dođem na Balkan, što i činim sad i da razgovaram sa ljudima sa obje strane. Kao što znate, imao sam sastanak sa predsjednikom Vučićem juče. To nije prvi put da smo razgovarali. Mislim da su razgovori bili dobri i iskreni. Ne slažemo se oko svega, ali slažemo se oko toga da ljudi moraju da pokušaju da naprave iskorak po ovom pitanju, tako da idem i na Kosovo. Zatim ću se vratiti u Vašington i nadam se da ću izvijestiti administraciju u Vašingtonu o onome što sam čuo.

RSE: Šta bi bila vaša poruka, vaš zaključak o mogućnosti korekcije granice između Kosova i Srbije? Prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, to bi moglo biti dobro rješenje.

Engel: Veoma sam skeptičan oko korekcije granica na Balkanu. Mislim da je problem sa tim to što kada jednom počnete da mijenjate granice, gdje se to završava? Vjerujem da ne možete izvršiti korekciju granice samo sa Srbijom i ne pomisliti da će i Republika Srpska željeti da promeni svoje granice. Bojim se da ako se to pitanje jednom otvori, to može postati Pandorina kutija, a svi smo svjesni ratova koji su se vodili na prostoru Balkana svih ovih godina. Veoma sam svjestan toga. Ne vjerujem da je to tako lako kao što se čini.

Fokus na manjinama na jugu Srbije i na Kosovu

RSE: Na putu ste, u svakom slučaju idete u Preševsku dolinu. Mogu li vas pitati zbog čega ste odlučili da idete tamo?

Engel: Nikada nisam bio tamo, iako sam posjećivao region mnogo puta, tamo nisam nikad bio tako da sam želio da odem tamo. Želim da čujem njihovo viđenje. Kada idem na Kosovo, uvijek se potrudim da posjetim i srpsku zajednicu. Mislio sam da bi bilo dobro da se susretnem i sa albanskom zajednicom u Srbiji. To je razlog zbog kog idem. Idem tamo prije posjete Prištini i praktično je usput, da tako kažem. Želim da čujem šta ljudi tamo imaju da kažu, da li razmišljaju o pitanjima koja ste mi vi postavili, želim da čujem šta misle o njima.

RSE: U februaru ove godine rekli ste da je međusobno priznanje neophodno. Takođe ste rekli da je očigledno da to rješenje nije moguće zbog, između ostalog, i srpskog Ustava. Šta bi u ovom momentu moglo biti realno za očekivati, kao moguće konačno rješenje odnosa Kosova i Srbije?

Engel: Iskreno, ja mislim da bi Srbija trebalo da prihvati da je izgubila Kosovo, da Kosovo više nije dio Srbije. To je druga etnička grupa, drugačije je poslije događaja iz 1999. Srbija treba to da prihvati, jer ako ne prihvati, ne može da očekuje mir. I mislim da se to odnosi i na Srbiju i na Kosovo. Nadam se da će Beograd biti više zainteresovan za budućnost svih ljudi na Balkanu. Srbija je svakako jako značajna zemlja u regionu i može biti lider i napraviti odličan posao ovdje, ali ako će nastaviti da se pretvara da se tokom 1999. i kasnije ništa nije dogodilo, to nije dobar način da se počne. A što se tiče Ustava, znate, Ustav nije uklesan u kamenu. Američki Ustav se mijenjao s vremena na vrijeme. Mi imamo načine i procese kako ga mijenjamo. Tako da će na kraju i srpski Ustav morati da se promijeni, jer Kosovo zaista više nije dio Srbije. Tamo imate milion i po Albanaca i veoma mali procenat srpskog stanovništva, a od toga jedan dio njih više ne želi da živi tamo. Prosto moramo da se suočimo sa novom realnošću, i što pre Beograd to shvati, bolje će biti za sve.

“Laž koje sam o sebi čuo u Srbiji”

RSE: Da li ste bili iznenađeni brojem negativnih naslova u srpskim medijima koji su se mogli pročitati na dan Vašeg dolaska u Beograd. U rukama držim jučerašnju (3.7.) naslovnicu dnevnih novina „Večernje novosti“ gdje piše, citiram: „Eliot Engel, kreator laži o Srbiji“. Kako se osjećate povodom toga?

Engel: Pa, ja mislim da je to laž. To je jedina laž koju sam čuo ovdje. Juče sam imao veoma dobar sastanak sa gospodinom Vučićem, nekoliko puta smo se sreli u mojoj kancelariji u Vašingtonu. Vodili smo iskrene razgovore iako se nismo uvijek slagali. Ja poštujem njegovo liderstvo, iako se ne slažem uvijek sa njim, ali svakako mislim da je jedna snažna ličnost koja naporno radi za svoju zemlju. Uvijek će postojati ljudi koji će stvarati probleme. Znate, mir se pravi sa protivnicima, mir se ne pravi sa saveznicima i mislim da te dvije komponente, Kosovo i Srbija, moraju da postignu mir među sobom, a ako ja u tome ikako mogu da pomognem, ja nudim sebe i svoje sposobnosti. A ako neko misli da ne mogu biti od pomoći, i to je u redu, ali ja vjerujem da ljudi na Kosovu, gdje su etnički Albanci u ogromnoj većini, takođe imaju prava da se bore za sebe, a da Srbija ima pravo da bude snažan lider u regionu. Razgovor može da sruši dosta barijera i želim da dvije strane sjednu i razgovaraju. Nažalost, uvijek će biti ljudi koji će se vraćati u prošlost i ometati svaki napredak koji napravimo, ali mislim da svi duboko u srcu znaju da je dijalog vrlo važan, da moramo da nastavimo dalje, riješimo „pat poziciju“ i postignemo da i Srbija i Kosovo postanu članice Evropske unije.

RSE: Nakon što se Aleksandar Vučić sastao sa Vama, rekao je da ste razgovarali i o slučaju braće Bitići. Ima li ikakvog napretka po pitanju tog slučaja?

Engel: Nažalost ne, nema nekog napretka. Mi znamo šta se desilo, prilično smo sigurni šta se desilo, znamo ko je to uradio, ali izgleda da ima ometanja u istrazi. Slučaj Bitići je trebalo da bude riješen odavno, to je stravična tragedija, svi su ubijeni. Bili su američki građani i mi smo jako zabrinuti kao Amerikanci zbog toga. To je bilo smišljeno ubistvo i mislim da srpske vlasti to treba da rješavaju mnogo brže nego što to rade. Gospodin Vučić zna za moju zabrinutost u vezi sa slučajem braće Bitići i mi smo o tome detaljno razgovarali u Vašingtonu i sada u Beogradu. Mislim da je to još jedna situacija koja mora biti razriješena kako bi se nastavilo, jer se u suprotnom ništa nikad neće riješiti. U svim ovim razmiricama prosto moramo napraviti neki pomak, moramo imati napredak i porodica Bitići mora da dobije zaključenje ovog slučaja i mi im u tome moramo pomoći.

RSE: Vjerujem da znate da je jedan od prethodnih rukovodilaca na vrhu srpske policije iz perioda 90-tih, Goran Radosavljević Guri, prema nekoliko izvora, glavni osumnjičeni za taj zločin. On je član stranke Aleksandra Vučića. Kako to komentarišete?

Engel: Jedini komentar je da taj slučaj mora biti riješen što je prije moguće, što očigledno može da uradi jedino gospodin Vučić, koji može da odluči da li želi to da riješi ili ne. Nadam se da će moji apeli i apeli drugih ljudi upućeni njemu imati težinu i da će se razumjeti da ono što je ispravno je zapravo dobro i za Srbiju, da se taj slučaj nekako privede kraju, jer je sada poput rane koja je uvijek otvorena i koja nikad ne zarasta. To nije fer prema porodici Bitići, niti prema bilo kome, i zato želim da podstaknem gospodina Vučića, jer vjerujem da jedino on može da napravi neki pomak.