Predlažu dodatak na platu za medicinsko osoblje zbog opasnosti od zaraznih bolesti

Na Kongresu 10. Foruma ljekara obiteljske medicine konstatirana je privrženost poslu i visok stupanj solidarnosti službi obiteljske medicine u Federaciji BiH, posebno u vrijeme pandemije COVID, ali i ukazano na manjkavosti te su nadležnim institucijama upućeni prijedlozi za poboljšanje situacije u zdravstvenom sistemu.

Skup je organiziralo Udruženje ljekara obiteljske medicine FBiH, a predložena je izrada strategije, planova i projekata za hitnu reorganizaciju i unapređenje primarne zdravstvene zaštite s fokusom na obiteljsku medicinu; izmjena sistema finansiranja obiteljske medicine u smislu kapitacije, direktnog potpisivanje ugovora između obiteljske medicine i zavoda za zdravstveno osiguranje odnosno uvođenje koncesionarstva za timova obiteljske medicine.

– Na ovaj način bi se povećala odgovornost timova obiteljske medicine, efikasnija bi bila kontrola ishoda rada, a spriječio bi se odliv sredstava koja zavodi za zdravstveno osiguranje dostavljaju domovima zdravlja za obiteljsku medicinu – naglasio je za Fenu predsjednik Udruženja ljekara obiteljske medicine FBiH prof. dr. Zaim Jatić.

Predloženo je i kreiranje stimulativnih mehanizama za menadžment domova zdravlja, u cilju podizanja interesa za raspisivanje specijalizacija iz obiteljske medicine.

Sudionici tog skupa smatraju i da je potrebno uvesti, nakon specijalizacije, usmjerenu edukaciju sa subspecijalističkim aspektima rada obiteljske medicine ili subspecijalizaciju za ljekare obiteljske medicine.

– Pravilnikom o dodatnoj edukaciji za timove obiteljske medicine treba definirati da samo oni mladi ljekari koji su prethodno dobili specijalizaciju iz obiteljske medicine mogu pohađati tu edukaciju. Tako bi domovi zdravlja sigurno imali ljekare na specijalizaciji, jednu godinu u procesu rada, a osigurali bi se da će educirani ljekari kad postanu specijalisti, ostati u domu zdravlja. Od tog pravila treba izuzeti doktore medicine, koji nisu specijalizirali a stariji su od 45 godina. Organiziranje PAT edukacije ograničiti za definirani period godina, potom ukinuti – navode iz Organizacionog i naučnog odbora Kongresa.

Jedan od prijedloga sa Kongresa je i dodatak na platu za ljekare i medicinske sestre/tehničare obiteljske medicine, zbog opasnosti od zaraznih bolesti. O tome bi, kako je istaknuto, trebalo voditi računa prilikom izrade novog kolektivnog ugovora doktora medicine i stomatologije.

Traže i to da ljekari obiteljske medicine, delegirani od Udruženja doktora obiteljske medicine, budu u komisijama za donošenje lista lijekova na svim nivoima, komisijama za izradu standarda i normativa, kao i u radnim tijelima za izradu stručnih smjernica i AKAZ standarda koji se tiču obiteljske medicine.

Zalažu se i za unapređenje zaštite i sigurnost na radu u obiteljskoj medicini, kao i intenziviranje regulative i postupka u procesu dokazivanja COVID-19 kao profesionalne bolesti, ali i za registar oboljelih i od COVID-19 umrlih ljekara obiteljske medicine.

Ljekari obiteljske medicine uočili su da je zdravstveni sistem u krizi, kao i da je ugrožena kvaliteta zdravstvene zaštite koja se pruža stanovnicima jer je, kako navode, zanemarena implementacija obiteljske medicine.

– Glavne karakteristike zanemarivanja implementacije obiteljske medicine su nedovoljan broj ljekara specijalista obiteljske medicine u domovima zdravlja i specijalizanata obiteljske medicine, a u službama obiteljske medicine rade uglavnom doktori medicine što je u direktnoj suprotnosti Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH i AKAZ-ovim Standardima za timove obiteljske medicine – naglašeno je.

Po njihovom mišljenju, svi principi obiteljske medicine su ugroženi – kontinuitet i sveobuhvatnost zdravstvene zaštite, pacijent u središtu, promocija zdravlja, prevencija, liječenje, rehabilitacija i palijativna njega, definirana populacija za svaki tim obiteljske medicine; dostupnost, dobro educirani ljekari, unapređenje kvalitete rada i procesi sertifikacije i akreditacije.

Kako konstatiraju i ‘organizacija rada obiteljske medicine nedopustivo je različita u kantonima, čak i među općinama unutar istog kantona’.

– Sistem financiranja obiteljske medicine neadekvatan je u većini kantona. Financijska sredstava, koja su po ugovorima dodijeljena obiteljskoj medicini, odlijevaju se u druge medicinske i nemedicinske službe domova zdravlja – navode.

Po njihovom mišljenju, glavni teret odgovora na pandemiju COVID-19 podnijele su službe obiteljske medicine, njihovi zaposlenici u većini domova zdravlja, a da to uglavnom nije prepoznato.

– Ljekari obiteljske medicine dobili su brojne nove zadaće (rad u covid ambulantama, trijažnim punktovima, pozivnim centrima, kućno liječenje infektivnih bolesnika, epidemiološki nadzor) osim redovnog rada sa pacijentima. U većini domova zdravlja ta uloga obiteljske medicine ostala je neprepoznata. Ne funkcionira ni princip zamjenskih timova što još više dovodi do zamora kadra – naglašeno je.

Ljekari obiteljske medicine konstatirali su i to da je, u većini kantona, izostala finansijska stimulacija za njihove kolege koji su radili na trijaži, zbrinjavanju i direktnim kontaktima sa inficiranim sa SARS-CoV-2.

– Ljekari obiteljske medicine su umorni, na ivici snaga i visokim procentom različitih stepena sindroma izgaranja na poslu, kao i pogoršanja zdravstvenog stanja već postojećih hroničnih bolesti – naglasili su, uz konstataciju o nedovoljnom i neujednačenom razvoju informacionog sistema i telemedicine u svim kantonima i Brčko distriktu.

Izvještaj i zaključci Kongresa odaslani su relevantnim ministarstvima zdravstva, kriznim štabovima, zavodima zdravstvenog osiguranja, liječničkim komorama, domovima zdravlja, Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ), zavodima za javno zdravstvo.

Moto Kongresa bio je ‘Porodični/obiteljski doktor i Covid-19’, a sudjelovali su stručnjaci iz BiH i inozemstva. Njih 120 prisustvovalo je skupu u Sarajevu krajem novembra, a 230 online. Visoki pokrovitelj Kongresa je Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine.