Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Opuštajući orijentalni tretman u jedinom hamamu na Balkanu

aa_picture_20151117_6821614_web

Otvorenjem gradskog Isa-begovog hamama u Sarajevu vraćeni su duh i tradicija važnosti korištenja hamama koja je godinama bila zapostavljena. Objekat koji nosi naziv svog graditelja, kroz vijekove je oštećivan, paljen, urušavan i ponovo sagrađivan.

Direkcija vakufa Republike Turske za obnovu hamama u Sarajevu prije par godina osigurala je 2,6 miliona KM. Tako je najnovije obnovljeno zdanje Isa-begovog hamama, nakon posljednjeg rata, granatiranja i propadanja, zasjalo punim sjajem u maju ove godine i danas nosi titulu jedinog javnog, gradskog hamama na Balkanu.

Turski predsjednik Recep Tajip Erdogan je, 20. maja, ozvaničio početak rada ovog značajnoj gradskog objekta. Ipak, tokom posljednjih mjeseci hamam se nije mogao u potpunosti koristiti zbog problema sa vodosnabdijevanjem bazena.

Reotvorenje hamama upriličeno je sinoć tokom kojeg je prostorije obišao turski ambasador u BiH Cihad Erginay te brojni drugi gosti i predstavnici turskih institucija koje djeluju u BiH.

Zgrada, urađena s vanjske strane u pseudomaorskom stilu, plijeni pažnju stranih turista koji najčešće kucaju na vrata hamama, kazali su iz uprave ovog objekta. Direktorica Isa-begovog hamama u Sarajevu Bahar Sipahi za AA je ispričala kako je hamam smješten u sklopu hotela koji nosi isti naziv i raspolaže sa 15 raskošno opremljenih soba.

“Sve sobe napravljene su u starom osmanskom stilu. Svaki dio namještaja je takav, ćilimi, zavjese, jastuci, kreveti, rađeni su prema osmanskom stilu. Sve stvari u hotelu, svi predmeti su došli iz Turske i predstavljaju ručni rad”, kazala je Sipahi.

Za nekoliko mjeseci rada hotela i hamama, zabilježen je veliki broj noćenja gostiju iz BiH, Turske i svijeta. Svi oni, kako je kazala Sipahi, oduševljeni su interijerom objekta koji odiše orijentom i zrači bliskoistočnjačkom kulturom.

Prolaskom kroz hodnike koji vode prema hotelskim sobama, duž zidova je primjetan niz ornamenata, kaligrafskih djela i fotografija sa osmanskim motivima. Cijelom ambijentu pristaje neizostavna muzička podloga duvačkog instumenta naia, namijenjenog za orijentalni ples.

“Pored toga, u hotelu služimo doručak, ali turski tradicionalni doručak uz neizostavni turski čaj. Tu su masline iz Turske kao i sir koji također dobavljamo iz te zemlje. Imamo dnevno za goste koji žele i slatki program, to su također slatkiši iz Turske”, ističe.

Gradski hamam u Sarajevu raspolaže sa nekoliko prostorija u kojem je smještena sauna, hidromasažni bazen te sobe za masažu. Saunu ispunjava temperatura od 50 stepeni Celzijusa što je najoptimalnije za potpunu relaksaciju. Pored toga, sauna turskog kupatila pročišćava kožu jer vlažna vodena para stimuliše protok krvi otvarajući pore koje oslobađaju nečistoću.

Hamam se kroz historiju nazivao “rajem za dušu i tijelo” zbog njegovog utjecaja na fizionomiju i psihu. Također, hamam se kroz vijekove spominje kao sinonim za opuštanje gdje se smanjuje stres a uslijed uzastopnog znojenja tijela, oslobađa se toksin iz organizma. Direktorica hamama dodaje kako je interes za korištenje hamama podjednako zastupljen i kod muškaraca kao kod žena.

“Imamo posebne termine za muškarce i za žene koji odvojeno koriste hamam. Radnim danima, od ujutru do podne, hamam koriste muškarci dok žene koriste hamam od podne do 19 sati. Subotu je cijeli dan rezervisan samo za žene, a nedjelja je za muškarce”, kazala je Sipahi.

Za istinsko uživanje u turskom hamamu, nakon saune, preporučuje se i kupanje u hidromasažnom mramornom bazenu kako bi se postigla ujednačenost opuštenosti duha i tijela.

“U hamamu imamo četiri fizioterapeuta iz BiH, dvije žene i dva muškarca. Također, imamo dvije vrste turskih masaža, sportske i aromaterapijske masaže”, istakla je Sipahi.

U korištenju hamama u vremenskom intervalu od 45 minuta mogu uživati svi građani, a ne samo gosti koji odsjedaju u hotelskim sobama.

“Ne morate biti gost hotela da biste išli u hamam, može doći ko želi, najbolje je rezervisati termin jer nekad nema mjesta”, dodala je direktorica ovog zdanja.

Iako se hamam kroz vijekove vezuje ponajviše za Tursku, Sipahi ističe kako je cijela civilizacija prepoznala njegove čari i revitalizirajuće sposobnosti stoga se hamam sve više koristi u cijelom svijetu. Pored toga što se najviše napora ulaže u opremanje hamama, Sipahi dodaje kako se najviše napora ipak ulaže u skoro pa neprimjetne detalje koji čine da gosti hamama osjećaju užitak “kraljevskog” tretmana.

Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva javni hamami bili su zastupljeni u svim većim gradovima. Najstariji javni hamam, odnosno tursko kupatilo u BiH dao je sagraditi u Sarajevu osnivač tog grada i Novog Pazara, plemić i vojni zapovjednik Isa-beg Isaković. On je tokom 30-godišnjeg boravka u Sarajevu, u 15. stoljeću, dao sagraditi niz objekata među kojima i Carevu džamiju, prvi most na Miljacki, starogradske dućane i druge objekte koji i danas služe svrsi.

Iako nikada nije opisan niti zabilježen prvobitni izgled gradskog hamama u Sarajevu, pisani dokumenti svjedoče kako je bio od velike važnosti jer je najbliži nakon njega bio tek onaj u Budimpešti, a onda u Istanbulu, tadašnjem Carigradu.