Magazin

Otkriven sadržaj sefa u kojem je bilo blago Josipa Broza Tita

04/12/2015

Na Prvom osnovnom sudu u Beogradu jučer je održano ročište ostavinske rasprave o podjeli imovine nekadašnjeg doživotnog predsjednika SFRЈ Јosipa Broza Tita.

Ostavinska rasprava pokrenuta je prije 32 godine na zahtjev maršalova, sada već pokojnog sina Žarka 14. decembra 1983. Nasljednici bogate Titove ostavštine su sin Miša i unuci Josip Joška Broz, Zlatica, Svetlana i Edvard Broz.

Na popisu predmeta iz Titove ostavštine nalazi se mnoštvo zlatnika, dukata, dragog kamenja, vrijednog oružja.. Tu je i čuveni sovjetski vojni orden Suvorova, kakav su imali još samo Staljin i general Žukov, koji ima milijunsku vrijednost. Kao i kamen s Mjeseca koji su mu darovali američki astronauti.

“Danas se po običaju ništa nije dogodilo, baš kao što se ni u posljednjih 35 godina ništa nije dogodilo. Znate, ja se već desetljećima nadam da će se završiti ostavinski postupak koji u normalnim državama traje šest mjeseci. Vidim intenciju političara u Srbiji da se bore za ulazak Srbije u EU, a vjerujte mi da ne znam ni za jedan slučaj u Europskoj uniji u kojem se 35 godina raspravljalo o nasljedstvu. Ova rasprava o Titovoj imovini u Srbiji potpuno je izvan pameti. I s takvim pravosuđem Srbija ne može u EU pa očekujem da se, ako ni zbog čega drugog, onda barem zbog toga pravosuđe u Srbiji malo uozbilji”, oštro je komentarisala jučer Svetlana Broz pred zgradom Prvog osnovnog suda u Beogradu zaključke s još jedne jalove ostavinske rasprave o Titovu nasljedstvu nakon trogodišnjeg sudskog zatišja.

A što se zapravo dogodilo na ekspresno održanoj raspravi, za koju vlada golem interes javnosti, ali je u sudnicu, u koju zbog skučenosti jedva da stanu odvjetnici, novinarima ulaz zabranjen, pojasnila je Violeta Kočić Mitaček, odvjetnica Titova sina Miše Aleksandra i unuke Zlatice.

“Zaključili smo da nastavljamo dokazni postupak, primit ćemo dodatne popise koji su prispjeli na sud, a koje do sada nismo imali priliku vidjeti. Kada izvršimo uvid u te popise, za koje još ne znamo tko ih je poslao, izjasnit ćemo se imamo li nove dokazne prijedloge…”, rekla je Kočić Mitaček.

sefINFO_971442S0

Josip Joško Broz, Titov unuk, smatra da je ostavinska rasprava čisti teatar apsurda koji treba prikriti činjenicu da je Titova imovina raščerupana. Ili, kako ogorčeno upozorava, “ovo je politička, a ne privatna ostavinska rasprava. Stvari koje su nestale nije uzeo nitko od porodice nego oni koji su imali pristup toj imovini, a to su političari. Njima odgovara da se to nikad ne sazna jer bi morali odgovarati za nestale stvari.”

Joško Broz uvjeren je da Titova imovina vrijedi nekoliko miliona eura. Njegova sestra Zlatica dodaje: “Stvarno nas prave ludima. Nama su od Tita ostale samo uspomene. Naša sjećanja. Samog Tita obezvrjeđuju, ali ih to nije priječilo da plijene njegovu imovinu.”

“Ali, nakon svih ovih godina imamo samo nagađanja. Recimo, popis od 3000 vrijednih slika eminentnih autora, koliko ih je Tito imao, srezan je na oko 750 manje važnih autora. Kad pitamo gdje su ostale, dobivamo uvijek isti odgovor ‘mi smo to tako preuzeli'”, kaže Joško Broz.

U prilog tezi da je Titova imovina opljačkana navodi da je na ilegalnom tržištu prije nekoliko godina za 800 eura otkupio servis za kavu – servis kojeg se dobro sjeća jer je bio u domu Brozovih, u upotrebi.

Summa summarum, rasprava o tome na što imaju pravo Titovi nasljednici nije daleko odmaknula ni nakon 35 godina; niko od njih ništa nije dobio, osim onoga što im je Tito ostavio za života. Ne zna se ni koliko popisa imovine postoji, spominju se četiri. Nasljednike najviše grozi to što ne znaju gdje se imovina uopšte nalazi. Pokušaji da se utvrdi što je bilo Titovo i što bi moglo postati predmetom nasljeđivanja sprječavani su kroz desetljeća šutnjom, moratorijima, političkim spletkama.

Kad je prije dvije godine otvoren sef u Narodnoj banci Srbije, činilo se da će se ostavinska rasprava, za koju kroničari cinično tvrde da će trajati duže i od same Titove vladavine, ipak pomaknuti s mrtve točke. Vjerovalo se da se u depozitu pod brojem 555 u NBS-u čuvaju Titove dragocjenosti.

Oliver Antić, savjetnik predsjednika Srbije i čelnik povjerenstva, izjavio je da među stvarima nije bilo ničega što pripada Titu, možda samo jedna ili dvije stvari. Ali, to tek treba utvrditi sud.

Je li to doista tako, nasljednici ne znaju jer njihovim odvjetnicima, unatoč protivljenju i brojnim dopisima, nije bilo dopušteno da prisustvuju otvaranju sefa. Neslužbeno se tvrdilo da su u 11 otvorenih vreća otkrivene zlatne poluge, satovi, prstenje s inicijalima, grbovi, insignije, drago kamenje…

Jedini vidljiv rezultat otvaranja sefa je to što se na sudu sada pojavljuju i odvjetnici Aleksandra Karađorđevića, sina kralja Petra II. Karađorđevića, koji inzistiraju da se imovina njihove obitelji izuzme iz Titove ostavinske rasprave. I traže da im se vrate stvari iz sefa. Doduše, srbijanska vlada službeno nikad nije potvrdila njegov sadržaj.

Dušanka Subotić, Zoran Živanović i Dean Nedić, odvjetnici obitelji Karađorđević, to još ne znaju.

“Zanima nas, naravno, što je otkriveno u sefu. Ali, do sada smo samo dobili dopis u kojemu nam je rečeno da se radi o arhivskoj građi koja će biti poznata tek za 30 godina”, rekla je Dušanka Subotić.

Brozovi nasljednici, ako je suditi po izjavi Svetlane Broz, ne bi imali ništa protiv da se Karađorđevićima vrati ono što im pripada.

“Iz nekih popisa koji su sastavljeni još 1982. bilo je vidljivo da među Titovom imovinom postoje i neke stvari koje pripadaju imovini Karađorđevića. Uopće ne želim govoriti što je pokradeno jer mi još nismo utvrdili ni što postoji da bismo mogli zaključivati čega nema”, rekla je Svetlana Broz.

Sukus spora između Titovih nasljednika i države desetljećima se svodio na pitanje je li Titova imovina porodična ili državna stečevina.

Nakon Titove smrti formirano je Povjerenstvo tadašnjeg Predsjedništva SFRJ koje je popisalo Titovu imovinu, uglavnom sitnice – slamnati šeširi, nošene cipele, bale tkanine, bezvrijedne pokretnine koje je država naumila ostaviti supruzi Jovanki i djeci.

Država je tvrdila, pojednostavljeno rečeno, da je Tito bio narodan pa je red da i njegova imovina doživi takvu sudbinu.

“Ali, taj je zakon o imovini nakon godina osporavanja proglašen neustavnim i to daje nadu da bi priča o Titovoj imovini ipak mogla doživjeti epilog”, zaključila je odvjetnica Violeta Kočić Mitaček.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.