"Živio sam noćnu moru"

Harryjeva ispovijest: Kada se sjetim majke u glavi mi je jedan prizor

11128319

Kao najsretnije razdoblje života spominje ono provedeno u vojsci jer tamo nije imao poseban kraljevski tretman

Prva epizoda s nestrpljenjem iščekivane dokumentarne serije u mentalnom zdravlju ‘The Me You Can't See’ konačno je prikazana, a princ Harry otkrio je dosad ne poznate detalje života u kraljevskoj porodici i razloge zbog kojih je takav život odlučio napustiti.

Između ostalog je otkrio da četiri godine ide na terapije kako bi se izliječio od prošlosti, a da ga je supruga Meghan ohrabrila da potraži pomoć.

– Išao sam kod liječnika opće prakse, psihoterapeuta, alternativnih terapeuta, bio sam kod raznih stručnjaka, ali tek kad sam upoznao Meghan shvatio sam da ću izgubiti ženu s kojom sam želio provesti ostatak života ako ne krenem na terapiju i ne dovedem sebe u red, izjavio je.

Ističe kako su problemi počeli kada je poginula njegova majka, princeza Diana 1997. godine. Bilo mu je tek 12 godina, a u dokumentarcu čiji je autor zajedno s TV ikonom Oprah Winfrey otkriva kako je živio u okolini koja ga nije ohrabrivala da priča o tome, sve priče su u početku bile zatirane. U iskrenom razgovoru s Oprah Winfrey rekao je da mu je glava bila u pijesku.

– Kad su me ljudi pitali kako si, rekao bih dobro. Nikada sretan, nikada tužan, samo dobro. To je bio jednostavan odgovor. Otac mi je znao govoriti: kako je bilo meni, tako će biti i vama. To nema smila, to što ste vi patili ne znači da moraju vaša djeca patiti, rekao je.

Ispričao je zbog čega nije htio mislio na svoju majku.

– Nisam želio misliti na nju, jer ako mislim na nju onda će isplivati činjenica da ju ne mogu vratiti i to će me samo rastužiti. Koji je smisao razmišljanja o nečem tužnom, koji je smisao razmišljanja o nekome koga ste izgubili i koji se više neće vratiti. Jednostavno sam odlučio ne razgovarati o tome. Niko nije razgovarao o tome, prisjetio se.

Kako je odrastao sve češće je počeo osjećati tjeskobu dok je obavljao kraljevske dužnosti.

– Svaki put kada bih odjenuo odijelo i kravatu preznojavao sam se, srce mi je lupalo i prije nego što bih izašao iz kuće. Imao sam panične napadaje, patio od teške tjeskobe. Između 28 i 32 godine živio sam noćnu moru, uspaničio sam se. Htio sam piti alkohol, konzumirati droge, bio sam spreman konzumirati stvari zbog kojih se ne bih osjećao kako sam se osjećao. Između ponedjeljka i petka nisam se opijao, ali bih u petak ili subotu navečer popio bih količinu alkohola za tjedan dana. Nisam pio zato što sam uživao u tome nego zato što sam htio nešto sakriti, otkrio je.

Kao najsretnije razdoblje života spominje ono provedeno u vojsci jer tamo nije imao poseban kraljevski tretman.

– Ako vaši roditelji ne žele o tome razgovarati, nema razloga da ne kažete: čekaj malo, možda sam ja samo rezultat odgoja. Članovi obitelji su mi rekli da samo igram po pravilima i život će mi biti lakši. Ali u meni je vraški puno moje majke. Osjećam da sam i dalje u sustavu, iako sam izašao iz njega. Jedini način da se oslobodite je da kažete istinu, ispričao je u dokumentarcu koji se prikazuje na AppleTV+.

– Ljudi koji su povrijeđeni zbog svog odgoja, okoline, ako se ne promijeniti, ako to ne prebole, to na kraju počne izlaziti na sve moguće na čine i ne možete kontrolirati, rekao je.

U prvoj epizodi Harry govori o pogrebu svoje majke, kada su se on i njegov stariji brat princ William, kojemu je tada bilo 15 godina pridružili ocu, princu Charlesu, djedu princu Philipu i ujaku Charlesu, Earlu Spenceru u svečanom hodu iza Dijanina lijesa.

– U sjećanju mi je najviše ostao zvuk konjskih kopita koji su išli cestom. Oboje smo bili u šoku. Bilo je to kao da sam izvan svog tijela, prisjeća se.

– Samo sam hodao i radio ono što se od mene očekivalo, pokazujući jednu desetinu osjećaja koje su svi ostali pokazivali, rekao je.

Harry ističe da ga još uvijek progone uspomene kako se osjećao bespomoćnim dok se njegova majka borila protiv tabloidnih medija.

– Uvijek sam htio biti normalan, htio sam biti samo Harry, a ne princ Harry. Bio je to konfuzan život, nažalost, ali kad pomislim na svoju mamu prvo što mi padne na pamet je uvijek jedna te ista scena. Sjedi u automobilu, vezana pojasom. Moj brat također u automobilu i moja majka vozi dok ju progoni ju tri, četiri, pet fotografa paparazzijima na mopedima.

– Gotovo da nije mogla voziti zbog suza, nije bilo zaštite. Jedan od osjećaja koji vas preplavi je bespomoćnost. Biti premlad, biti momak, premlad da pomogneš ženi, u ovom slučaju majci. I to se događalo svaki dan sve dok nije poginula, otkrio je.

Govorio je i o počecima veze s Meghan Markle, supruge s kojom ima sina Archieja i s kojom očekuje djevojčicu.

– Puno sam naučio na početku. Kada mi je rekla mislim da moraš potražiti pomoć, bila je to reakcija na jednu našu svađu. U toj svađi ja sam se i ne znajući vratio 12-godišnjem Harryju.

– Započeo sam terapiju i vjerovatno na drugoj seansi moja terapeutkinja se okrenula prema meni i rekla: to zvuči kao da se vraćate 12-godišnjem Harryju. Osjećao sam se pomalo posramljeno, rekao sam joj kako se usuđuje zvati me djetetom, a dobio sam sljedeći odgovor: ‘Ne zovem te djetetom, izražavam suosjećanje i empatiju prema vama zbog onoga što se dogodilo kad ste bili dijete. Nikada to niste preboljeli i nikada niste smjeli pričati o tome. I sada najednom to izlazi van na različite načine. Bio je to početak učenja za mene. Postao sam svjestan da živim u mjehuriću, u ovoj obitelji, u instituciji, bio sam gotovo zarobljen u misaonom procesu, ispričao je Harry.

Tada je mislio da bi mu porodica mogla pomoći, ali svaki pojedinačni upit, zahtjev bio je dočekan potpunom tišinom, totalnim zanemarivanjem. Učinili smo sve što smo mogli kako bismo ostali tamo i nastavili obavljati posao. Ali Meghan se gušila.

Prva epizoda dokumentarca dostupna je na AppleTV+ od 20. maja, osim Harryja u njoj su svoje inspirativne priče podijelili Oprah, Lady Gaga i Glenn Close među ostalima.