Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Stvari za koje možda niste znali da su ih izumile žene

d1181aad-d20e-4e21-8258-ee21ddfe8fb9-bestSizeAvailable

Žene su zaslužne za mnoge stvari koje koristimo danas.

1. Papirnate vrećice

Njih možemo zahvaliti Margaret Knight, iako su 1868. godine one izgledale poput koverte. Čovjek po imenu Charles Annan, pokušao je prvi patentirati ovu ideju, nakon što je vidio njezin dizajn, ali Margaret je podnijela tužbu te dobila slučaj.

2. Kante za smeće s papučicom

Kanta za smeće dobila je genijalno unaprjeđenje, u obliku pedale koja podiže poklopac, bez da se moraš saginjati te ga sama podizati rukom. To možemo zahvaliti Lillian Gilbreth u ranim 1900-ima. Dotičnoj možemo zahvaliti i police unutar frižidera, koje su naš život učinile barem malo lakšim.

3. Monopoly

Igra koju svi obožavamo, izvorno je nastala kao ideja Elizabeth Magie, koja je stvorila igru “The Landlord's Game”, s ciljem proširenja ekonomske teorije “georgizma”, koja je demonstrirala loš efekt pohlepe. Elizabeth je igru patentirala 1904. godine, a objavila 1906. Gotovo 30 godina kasnije, čovjek po imenu Charles Darrow, redizajnirao je spomenutu igru i njezinu poruku te prodao ideju pod imenom “Monopoly”. Kompanija Parker Brothers otkupila je patent za originalnu igru za 500 dolara i bez naknada.

4. Brisači

Vozači su bili prilično skeptični kada je Mary Anderson izumila prve brisače 1903. godine. koje je patentirala godinu dana kasnije. Danas bez njih vozači ne mogu zamisliti vožnju po kiši i snijegu, a Cadillac je bio prvi koji ih je uključio u svoje modele automobila, što su vrlo brzo počele slijediti i ostale kompanije.

5. Jednokratne pelene

Izum na kojem je zahvalan baš svaki roditelj, može se zahvaliti inovatorici i poduzetnici Marion O'Brien. Ona je 1946. godine napravila prvu takvu pelenu, uz pomoć šivaće mašine i plastičnog zastora za tuš. Nakon više pokušaja, Marion je usavršila oblogu za pelene, koja nije nadraživala i izazivala osip. Finalni proizvod bio je napravljen od najlonske tkanine za padobrane, a ziherice je zamijenila plastičnim dugmadima. Pampers je rođen 1961. godine. Dotičnoj možemo zahvaliti i još nekoliko proizvoda: kutiju za maramice za lice, kopče za haltere, set koverti i ukrasnih papira za pisma, kompaktne vješalice itd.

6. Mašina za pranje suđa

Patentiran 1886. godine, prvi takav stroj napravila je Josephine Cochrane, koja ju nikada nije sama koristila, ali olakšala je život mnogim ženama.

7. Signalne rakete

Marta Coston na ovu ideju nije došla sama, već je ideju pronašla u spisima svog pokojnog muža. Udovica je provela čak 10 godina radeći s hemičarima i pirotehničarima, kako bi ideju provela u stvarnost. Patent iz 1859. godine, gospođu je navodio kao upraviteljicu projekta, a pokojnog gospodina Costona kao izumitelja.

8. Produžna pseća uzica

Svi koji je posjeduju kod kuće, mogu zahvaliti Mary A. Delaney, koja je bila ponosna vlasnica psa u New Yorku, 1908. godine. Time je Mary ostalim vlasnicima omogućila kontrolu nad njihovim ljubimcem, ali i nešto više slobode slatkim četveronošcima.

9. Pivo

Iako je to možda teško povjerovati, s obzirom da se piva često naziva “muškim pićem”, istoričari tvrde kako su ga zapravo izmislile žene, koje su u Mezopotamiji prije 7000 godina bile zadužene za proizvodnju piva. Piva se tada smatrala božjim darom, a vještinu njegove izrade posjedovale su isključivo – žene.

10. Protupožarne stepenice

Prve protupožarne stepenice na vanjskoj strani zgrade, za lakšu evakuaciju u slučaju požara, izumila je 1897. godine Anna Connlly, a njezinu ideju prihvatili su i brojni arhitekti. Da je ideja bila odlična, dokazuje i činjenica da se i dan danas održala.

11. Pancir

Zaštitni balistički prsluk izumila je također žena. Njezino ime je Stephanie Kwolek, a ona je zapravo zaslužna za izum materijala, koji se koristi prilikom izrade pancira. Izum je patentiran 1966. godine.

12. Korektor za papir

Daktilografkinja Bette Nesmith Graham, 50-ih godina 20. stoljeća i nije bila neka vrsna daktilografkinja, ali probijala se do mjesta izvršne sekretarice direktora odbora Teksaške banke. Bilo je to doba kada su električne pisaće mašine tek krenule u masivnu primjenu, a jedna pogreška, značila je da se cijela stranica treba ispisati iz početka. Tako je nastao korektor za papir, kao kombinacija tempere i boje, a Bette je na ideju došla posmatrajući radnike kako boje crteže na prozoru banke. S obzirom da je i na svom poslu puno vremena trošila na usavršavanje svog izuma, dobila je otkaz, ali 1958. godine proizvod je patentiran.