Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

poremećaj pažnje

ADHD sve veći problem i u BiH: Poremećaj djece koji ima tri tipa

ADHD
FOTO Fena

Roditeljima je najlakše uočiti da nešto nije u redu s djetetom ako imaju više djece pa ih mogu usporediti s braćom ili sestrama, dok je roditeljima jedinaca to teže uočiti

O poremećaju pažnje s hiperaktivnošću, poznatom i kao ADHD (od engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder), jednim od najčešćih neurorazvojnih poremećaja dječje i adolescentne dobi u Mostaru je u četvrtak govorila dr. sc. Snježana Sekušak Galešev, voditeljica zagrebačkog Psihološkog centra Sekušak-Galešev.

Dr. sc. Sekušak Galešev kazala je da ovaj poremećaj uključuje povećanu motoričku aktivnost djeteta, te nagle, nepredvidljive i impulzivne reakcije i nepažnju.

– Takvo je dijete u nemogućnosti sustavnog održavanja pažnje na zadacima koji nisu zanimljivi, ali su nam potrebni. U razredu je ono nemirno, ne može završiti ni najjednostavniji zadatak, nepažljivo je, promjenjivog raspoloženja, razdražljivo, ne može održati prijateljstva i slično – pojasnila je dr. sc. Sekušak Galešev.

Tri tipa ADHD-a

Postoje tri tipa ADHD-a. Prvi kod kojeg su zastupljeni hiperaktivnost, impulzivnost i nedostatak pažnje, drugi tip s dominantnom hiperaktivnošću i impulsivnošću te treći tip kojeg karakterizira samo nedostatak pažnje.

Dr. sc. Sekušak Galešev upozorava kako takvo ponašanje nije neobično za svu djece, ali kod djece s ADHD-om takvi oblici ponašanja su puno češći i puno intenzivniji, ometaju svakodnevno funkcioniranje djeteta u školi, te općenito utječu na kvalitetu života.

Roditeljima je najlakše uočiti da nešto nije u redu s djetetom ako imaju više djece pa ih mogu usporediti s braćom ili sestrama, dok je roditeljima jedinaca to teže uočiti.

Istraživanja su pokazala da je se ADHD javlja u rasponu od 3 do 10 posto populacije, i da se najčešće javlja u školske djece, gdje su istraživanja najbrojnija ali, kako je rečeno na predavanju, treba razumjet da je to poremećaj s kojim se dijete rađa i koji traje cijeli život.

ADHD se najčešće liječi lijekovima koji pomažu djeci da se usmjere na zadatak i umanjuju probleme u ponašanju, ali postoje i različiti tretmani poput neurofeedbacka i različitih psihosocijalnih i psihoedukacijskih pristupa.

Dr. sc. Sekušak Galešev naglasila je kako je izrazito važna edukacija roditelja i okoline o prirodi poremećaja, kako bi se okolina što bolje prilagodila djetetu.

– Ignoriranje ovog poremećaja, kao i izostanak optimalnog liječenja ima razarajuće posljedice na djetetov razvoj, koči ga u njegovom školovanju i formiranju u zdravo i društveno biće – upozorila je.

Znalo je izgovoriti jedan dan cijelu rečenicu, a drugi dan ne

Jedna od majki djeteta kojem je dijagnosticiran ADHD kaže da je osjetila da dijete nije isto kao druga njena djeca u dobi kada je imalo četiri godine.

– Dijete je jedan dan znalo kako neku stvar nazvati pravim imenom, a drugi dan nije. Također, znalo je izgovoriti jedan dan cijelu rečenicu, a drugi dan ne. Također, u vrtiću dijete nije izlazilo iz sobe. Kako nije izgovarao čisto slova, prvo sam se javila logopedu gdje mi je u konstataciji s psihologinjom djetetu dana dijagnoza ADHD-a – prepričala je svoja iskustva ta majka.

Kasnije, kada je dijete pošlo u školu, problem je bio kako ga zadržati u razredu. Uključen je bio i asistent, a sve nastavne lekcije roditelji su s djetetom morali ponovno prelaziti kući.

Ova majka istaknula je kako je najbitnije u cijeloj priči da dijete ima razumijevanje i škole i okoline, odnosno nastavnika i učenika.

Dr. sc. Sekušak Galešev naglasila je kako je jako bitno da škole u svojim nastavnim planovima imaju radionice za djecu na temu različitosti i tolerancije.

Promoviranje individualiziranog pristupa djeci s ovim poteškoćama

S obzirom da bh. zakonodavstvo i pedagoški standardi nisu bilo dovoljno prilagođeni u Mostaru je prije godinu dana osnovana je NERA – Udruga za razvoj svijesti o ADHD/ADD.

Po riječima njene predsjednice i organizatorice ovoga predavanja Draženke Ivanković, Udruga radi na promoviranju individualiziranog pristupa djeci s ovim poteškoćama.

– Osnivanjem udruge koja bi upoznala javnost s ovom tematikom želimo svojim djelovanjem, za početak, okupiti roditelje/staratelje djece s ADHD-om, razmijeniti informacije, iskustva, te također biti podrška jedni drugima u svakodnevnim izazovima – poručila je Ivanković.