Život i zdravlje

Đana Lončarica, psihologinja

Fizička izolacija ne znači i emocionalnu izolaciju, komunicirajte s djecom

31/03/2020

U okviru mjera borbe protiv širenja koronavirusa, Federalni štab civilne zaštite donio je u proteklih 20-ak dana niz naredbi koje uključuju i određene mjere zabrane. Jedna od navedenih naredbi je i ona od 19. marta, koja se odnosi na zabranu kretanja mladima do 18 i starima iznad 65 godina

Izolaciju unutar svoga doma, koja je propisana u Federaciji Bosne i Hercegovine kao jedna od mjera zaustavljanja širenja smrtonosnog novog koronavirusa, teško podnose skoro sve generacije stanovništva. Po mnogima, najteže je najmlađima, koji teško poimaju zbog čega im roditelji ne dozvoljavaju izlaske van njihovih domova, u parkove i na igrališta, u vrtiće, produžene boravke, škole, na izlete, putovanja. Stručnjaci smatraju da je ovu situaciju uz malo truda roditelja moguće prevazići.

“Svako mora biti svjestan da mi trebamo biti u fizičkoj izolaciji, a to ne znači i emocionalnu izolaciju. Ako roditelji pokažu emocionalnu stabilnost, ako daju priliku djeci da izraze svoje emocije, osmisle im dan, omoguće da imaju priliku i za online nastavu, i za vježbanje u kući, igru, zabavu, društvene igre, cjelokupnu situaciju djeca će mnogo lakše podnijeti. Ono što mi budemo radili, radit će i naša djeca, jer djeca uče po modelu ponašanja i imitirajući svoje roditelje”, istakla je u ragovoru za Anadolu Agency (AA) psihologinja i psihoterapeutkinja Đana Lončarica.

U okviru mjera borbe protiv širenja koronavirusa, Federalni štab civilne zaštite donio je u proteklih 20-ak dana niz naredbi koje uključuju i određene mjere zabrane. Jedna od navedenih naredbi je i ona od 19. marta, koja se odnosi na zabranu kretanja mladima do 18 i starima iznad 65 godina.

Psihologinja Lončarica navodi kako trenutne mjere zabrane kretanja imaju psihološkog uticaja na svakog čovjeka, ne samo na djecu, a činjenica je da je djeci za psihofizički razvoj važno da imaju priliku da se kreću i budu na zraku.
Dodaje kako ovakva situacija za svakog čovjeka predstavlja veliki šok. No, naglašava kako je riječ o mjerama koje su, manje više, iste ili slične poduzete gotovo svugdje u svijetu i da su takve odluke donijeli ljudi čija je to struka, odnosno da su za to imali valjane razloge.

Osmisliti dan

“Kada se desi određena kriza, kao što je ova, prvo se javlja taj šok-nevjerica i mi na sve to gledamo s dozom nepovjerenja. Potom slijedi prilagođavanje i prihvatanje situacije. Ono što je jako važno u ovoj momentu jeste da nastojimo sebi napraviti strukturu dana, odnosno da osmislimo naš dan”, ističe Lončarica.
Kao vrlo bitno ističe da svako treba biti svjestan da “mi trebamo biti u fizičkoj izolaciji, a to ne znači i emocionalnu izolaciju”.

Kao preporuku djeci, odnosno i roditeljima, Lončarica naglašava da budu preko društvenih mreža u komunikaciji s prijateljima, odnosno sa svojim vršnjacima, te da putem interneta osmisle neke zajedničke igre.

“Moramo nastojati da budemo što funkcionalniji i da se što bolje usmjerimo na to šta možemo uraditi. Da previše ne anticipiramo budućnost, zato što ustvari ne znamo šta će kasnije biti, i to je ono što ljude čini anksioznim. Dakle, mi predviđamo nešto za što nismo sigurni. Ono što mi budemo radili radit će i djeca, jer djeca uče po modelu ponašanja i imitirajući svoje roditelje”, upozorila je Lončarica.
Prema njenim riječima, poznato je da je djeci najvažnije kako se njihovi roditelji nose s situacijom u kojoj se nalaze. To znači da ako roditelji pokažu jednu emocionalnu stabilnost, ako daju priliku djeci da izraze svoje emocije, ako im omoguće da strukturišu svoj dan, tako da djeca imaju priliku i za online nastavu, i za vježbanje u kući, igru, zabavu društvene igre, cjelokupnu situaciju će i djeca mnogo lakše podnijeti.

Normalna reakcija na “nenormalnu” situaciju

Dodaje također da, kada je riječ o tehnologiji kao prednosti u ovoj situaciji, vrlo je bitno da roditelji prate kakvim sadržajima njihova djeca imalju pristup na internetu, odnosno da to budu oni sadržaji koji će biti i zabavni i edukativni.
Lončarica podsjeća da i odrasli sebi daju priliku da se vide i čuju s prijateljima putem interneta. Jasno je, ističe, da ništa ne može zamijeniti onaj pravi ljudski kontakt i neposrednu komunikaciju, no komunikacija putem interneta može biti velika podrška da se čovjek ne osjeća usamljeno i izolovano.

“I to je zapravo onaj momenat koji je bitno naglasiti. Normalno je da se mi u ovoj situaciji svi osjećamo da smo frustrirani, tužni, nezadovoljni, ali to je jednostavno normalna reakcija na jednu nenormalnu vanrednu situaciju koja se dešava. Tako da ne budemo strogi prema sebi kada nam se to desi, već da znamo da su to emocije koje mi prihvatamo i koje će proći, ali jednostavno da na taj način podržimo i djecu”, kaže Lončarica, te nastavlja:

“Ono što ovoj situaciji ide u prilog jeste što mnogi roditelji rade od kuće, tako da i djeca vide da roditelji svoje obaveze izvršavaju od kuće, njima je onda lakše slijediti primjer. Dakle, mi moramo naći alternative i nekako se potruditi da sve ovo ima što manje posljedica na naš fizički, ali ja bih, prije svega, rekla i mentalni razvoj, jer naše psihično stanje i mentalno zdravlje su jedan od osnovnih preduvjeta da se nosimo sa bilo kojom kriznom situacijom, tako i ovom.”

Podvlači na kraju kako to što smo fizički udaljeni, ne znači to i da smo i emocionalno daleki jedni od drugih.

“Funkcionalna prisutnost u psihologiji znači da kad su nam neki ljudi toliko važni i prisutni u našem životu, oni ne moraju biti tu stalno fizički uz nas. U ovoj situaciji mi trebamo ljude podsjetiti da nisu sami, odnosno da možemo biti u kontaktu i na druge način”, podvukla je Lončarica.

Ističe kako je imala priliku u medijima naići na tvrdnje kako će “djeca imati katastrofalne posljedice po zdravlje” zbog zabrane kretanja, odnosno višednevnog boravka u zatvorenom prostoru. Lončarica takve tvrdnje ocjenjuje pogrešnim, te ističe kako bi svakako bilo bolje da djeca mogu izaći vani, no predviđanje “katastrofalnih posljedica po zdravlje djece” je ništa drugo nego širenje panike među roditeljima.

O posljedicama aktuelne situacije oko koronavirusa moći će se govoriti tek nakon određenog vremena, odnosno nakon što se ova tema naučno obradi.

Solak: Zabrana kretanja može se ponovo razmotriti

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak ističe kako su u Kriznom štabu svjesni da je ovo najrestriktivnija mjera, čak za građane teža od policijskog sata, no podvlači kako ju je u datom trenutku bilo neophodno donijeti, jer je broj oboljelih od koronavirusa bio u porastu.

Solak podvlači također kako svaka naredba Kriznog štaba mora biti i u skladu sa zakonom. Podsjeća kako su imali slučaj oko provedbe naredbe za roditelje koji su rastavljeni. Kako je rekao, ako je sud naredio da dijete svaki drugi, treći ili peti dan bude kod jednog roditelja, onda mu se to ne može zabraniti.

Na pitanje u vezi s zabranom kretanja mlađima od 18 i starijima od 65 godine, a koja podrazumjeva da se pomenute dvije grupe ne smiju voziti ni automobilom, Solak odgovara:

“Mi smo nakon toga donijeli još četiri naredbe koje su imale efekta i povećale svijest kod ljudi. Ova naredba se sada definitivno može uzeti u razmatranje ili da se stavi van snage ili da se u nekom trenutku olabavi u pogledu transporta djece i roditelja. Jer, imamo i starije ljude koji nemaju nikoga i žive sami. Mi već tri ili četiri dana razgovaramo o toj mjeri. Znamo da je to najrestriktivnija mjera. Polazim i od sebe, moje dijete je zatvoreno već 15 dana. To je vrlo teško. No, mi smo u datom trenutku morali donijeti tu odluku.”

S obzirom na reakcije velikog broja roditelja zbog nemogućnosti transporta djece u automobilima, Solak odgovara kako se sve donesene naredbe nakon određenog perioda razmatraju i procjenjuje da li je su donijele rezultate.

“Nastojat ćemo da u nekim mjerama ljudima olakšamo svu ovu nesreću koja nas je zadesila, a da pritom ne narušimo ono zbog čega je ta mjera donesena, a to je da se smanji mogućnost širenja virusa”, naveo je Solak.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.