Zašto nije dobro zadržavati ljutnju u sebi

Akutni stres uzrokuje i ubrzani rad srca što dugoročno može dovesti do sužavanja arterija i povišene razine holesterola te do većeg rizika od srčanih bolesti te srčanog i moždanog udara.

Ponekad je zaista teško ostati imun na stresne situacije. To u našem tijelu potiče otpuštanje kortizola, hormona stresa koji može itekako utjecati na naše zdravlje.

Kada smo pod stresom, simpatički nervni sistem stimulira nadbubrežnu žlijezdu, koja onda proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol.

Stalne visoke razine ovih hormona mogu utjecati na pamćenje i sposobnost učenja te povećati sklonost depresivnim raspoloženjima.

Stres uzrokuje i kratko disanje, a ponekad može dovesti i do hiperventilacije što može s vremenom uzrokovati i probleme gornjih dišnih puteva.
Akutni stres uzrokuje i ubrzani rad srca što dugoročno može dovesti do sužavanja arterija i povišene razine holesterola te do većeg rizika od srčanih bolesti te srčanog i moždanog udara.

Dugotrajan stres odrazit će se i na probavu, ali i na zdravlje kože uzrokujući akne i ekceme. Mogu nastati i jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima, ali može s epovećati i i rizik od razvoja osteoporoze.

Dobra vijest je da, ako ste u stanju priznati da zadržavate gnjev u sebi, na pola ste puta do rješenja. nemojte zadržavati ljutnju u sebi već ju pokušajte otpustiti.

Pomoći će vam meditacija i vježbe opuštanja, ali i vježba. Nakraju svakog dana uzmite pet minuta za sebe, lezite, zatvorite oči i pokušajte se opustiti.