Ako želite dječji dodatak, ne smijete imati automobil

Iako je Zakonom o zaštiti porodica s djecom definirana isplata dječjeg dodatka u Federaciji BiH, zbog različitih odluka na nivou kantona ovo pravo, jednako kao i rodiljske naknade, nije ujednačeno, piše Večernji list.

Tako, primjerice, u nekim kantonima isplata ovog dodatka ovisi o tome imaju li roditelji automobil, odnosno ako ga imaju, tada ne mogu ostvariti ovo pravo.

Nedostatak sredstava

Prema analizi Centra za društvena istraživanja o zaštiti porodica s djecom u Federaciji BiH, u nekim kantonima poput Posavskog kantona, HBK-a, HNK-a, ZHK-a i USK-a, dječji dodatak nije adekvatno propisan zakonom i podzakonskim aktima.

“U ovim kantonima dodatak se ne isplaćuje. Prema sagovornicima iz nekih od ovih kantona, u kantonalnim budžetima nema dovoljno sredstava za to, a nužna su značajna sredstva”, stoji u ovoj analizi.

Kako se navodi u analizi rađenoj prije dvije godine u BPK-u, iznos se utvrđuje posebnom odlukom Vlade na prijedlog kantonalnog ministra, a u visini do 5 posto od prosječne plate u kantonu. U praksi je visina dodatka 29,5 KM. Također, za novorođeno 3., 4. i 5. dijete roditelji imaju pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 40 posto od prosječne plate u kantonu, bez obzira na imovinski cenzus.

U KS dodatak se osigurava porodicama s djecom u visini od 5,5 posto prosječne neto plate KS, a što je 33 KM. Prema godišnjoj odluci Vlade TK-a, ova naknada isplaćuje se u visini od 20 KM po jednom djetetu mjesečno za porodice u kojima mjesečni iznos po članu domaćinstva ne prelazi 7 posto prosječne plate u kantonu u prethodnoj godini. Za porodice s troje ili više djece, u visini od 40 KM mjesečno po svakom djetetu.

U SBK dječji dodatak isplaćuje se u iznosu od 4,5 posto prosječne mjesečne neto plate, ostvarene u kantonu u prethodnoj godini. U praksi iznosi oko 31 KM. Kada je riječ o ZDK, tu se iznos dječjeg dodatka utvrđuje u mjesečnom iznosu od 2 posto od prosječne plate u kantonu, po djetetu.

U trenutku izrade analize iznosio je 14,7 KM. U njoj se ističe kako se, zbog općenito loše ekonomske situacije, konstantno povećava broj korisnika prava u oblasti zaštite porodica s djecom, s obzirom na to da roditelji imaju loša primanja. Primjera radi, iz nadležnog ministarstva u Sarajevskom kantonu naveli su kako se broj korisnika dječjeg dodatka u prvih šest mjeseci 2014. godine povećao za 6 psoto u odnosu na isti period 2013. godine.

Neravnomjerna raspodjela

“Neki sagovornici ističu kako je propisani cenzus za ostvarivanje ovog prava u njihovom kantonu jako nizak, odnosno da se pretpostavljaju suviše niski prihodi kao preduvjet za realizaciju ovog prava. Primjera radi, u Bosansko-podrinjskom kantonu primanja po članu domaćinstva ne smiju prelaziti 90 KM, dok u Zeničko-dobojskom kantonu cenzus iznosi 109,6 KM po članu porodice. Više sagovornika iz različitih institucija problematiziralo je uvjet da porodice koje žele ostvariti dječji dodatak ne mogu posjedovati motorno vozilo”, stoji u spomenutoj analizi.

Nadalje se navodi kako vozilo za mnoge porodice predstavlja potrebu, a ne luksuz. Bez obzira na značajne varijacije u iznosima, općenito se ocjenjuje kako je dodatak na djecu neravnomjerno raspoređen, nedovoljan i da je njegov utjecaj na smanjenje siromaštva zanemariv.