Neformalna grupa aktivistica i novinarki iz Bosne i Hercegovine izjavljuju iskreno saučešće porodici žene ubijene u Sarajevu u petak, 1. maja 2026. godine i najoštrije osuđuju femicid – posljednji i najbrutalniji vid nasilja prema ženama, i neodgovorne reakcije medija i javnosti.
“Ovo nije još jedna “porodična tragedija”. Nije zločin iz „strasti”. Femicid je obrazac – posljedica sistema koji ne štiti žene”, dodaje se u javnoj reakciji.
Podsjećaju da ubistvo tokom brakorazvodne parnice nije izolovan slučaj.
“To je situacija visokog rizika od ponavljanja prijetnji, odmazde i eskalacije nasilja. U takvim slučajevima najdjelotvornija mjera zaštite je pritvor. Mjera koja se, nažalost, u slučajevima nasilja u porodici najrjeđe traži i izriče. Svaka ubijena žena je dokaz da institucije nisu ozbiljno procijenile rizik”, stoji u reakciji aktivistica i novinarki.
PROČITAJTE JOŠ Tarik Prusac će biti predat Tužilaštvu KS, danas obdukcija tijela ubijene novinarke Elme Godinjak
One zahtijevaju da policija, tužilaštva, sudovi i centri za socijalni rad postupaju hitno, u skladu s rizikom po život žena. S”vaka neprocijenjena prijetnja, svaka olako shvaćena prijava i svako odlaganje postupanja mogu imati nepopravljive posljedice”, upozoravaju.
Neodgovorno medijsko izvještavanje
Posebno upozoravaju na neodgovorno medijsko izvještavanje tokom potrage za naoružanim počiniocem koji je bio u bijegu s djetetom.
“Javnost ima pravo biti obaviještena o opasnosti, ali policijske službe moraju jasno postaviti granice kriznog komuniciranja u posebno osjetljivim slučajevima sa djecom. Objavljivanje lokacija i operativnih informacija u realnom vremenu može dovesti do promjene ponašanja počinioca, ubrzati bijeg i direktno ugroziti djecu. Svaka greška u izvještavanju može imati previsoku cijenu po život djeteta”, dodaju.
Kako navode, informisanje javnosti treba biti zasnovano na sigurnosti, a ne senzacionalizmu, brzini i klikovima. Jednako opasan je i javni govor koji prati vijesti o femicidu.
“Apelujemo na sve koji se ovim povodom oglašavaju — u medijima, javnim istupima, komentarima na društvenim mrežama ili kroz pravno zastupanje — da se suzdrže od romantiziranja nasilnika i njihovih motiva. Izjave poput “on ju je volio”, “nije bio nasilan u braku”, “bio je dobar čovjek” ili “puklo mu je” nisu bezazlene. To nije mišljenje bez posljedica. Takvi narativi potiču empatiju za nasilnika i stvaraju društvenu klimu u kojoj se odmazda normalizira, a žene dodatno obeshrabruju da prijave nasilje”, stoji u reakciji.
Opravdavanje nasilnika
One navode i da osobe koje komentarima na društvenim mrežama kontinuirano potiču razumijevanje za čin ubistva i opravdavaju nasilnika, mogu se smatrati riziko-osobama.
“Nijedna okolnost ne opravdava femicid. Nijedna emocija ne opravdava ubistvo. Nijedna javna riječ ne smije služiti za relativizaciju nasilja prema ženama”, dodaju.
Žene koje trpe bilo kakvo nasilje podsjetile su na brojeve SOS telefona: 1265 u Federaciji BiH i 1264 u Republici Srpskoj.
Neformalnu grupu aktivistica i novinarki iz BiH čini viš od trideset osoba koje djeluju kroz medije i ženske nevladine organizacije oko zajedničke misije prevencije nasilja nad ženama, jačanje institucionalnog odgovora, boljeg medijskog izvještavanje i jačanja saradnje među saveznicama – novinarki i aktvistkinja.
